Mioč je aktivno igrao nogomet do 24 godine života te je već tada počeo osjećati bolove u donjem djelu leđa i preponama. Nakon prestanka aktivnog igranja nastavio je s rekreativnim treninzima tri do četiri puta tjedno. Kako su se bolovi pojačavali i počeli mu remetiti san, iz razgovara s kolegama koji se također bave sportom doznao je da su bolovi u preponama jedan od simptoma problema s kukovima. Otišao je na pregled u Draškovićevu bolnicu i tada, prije deset godina, pregledao ga je dr. Karlak koji je tamo radio i rekao mu da je kandidat za zamjenu kuka. Mioč je zatražio još dva mišljenja i svi su mu savjetovali da prvo zamjeni jedan pa drugi kuk. No kako je još uvijek funkcionirao, odlagao je operaciju.

"S vremenom su bolovi postajali sve gori, gotovo da nisam mogao spavati jer sam trpio bolove i kada sam ležao i onda sam upoznao čovjeka koji se bavi prodajom umjetnih kukova te sam doznao koji su najbolji jer postoje razne specifičnosti vezane za umjetne kukove. Zatim sam doznao da je dr. Karlak vrhunski operater i da sada radi u Specijalnoj bolnici Arithera. Otišao sam na pregled i dr. Karlak mi je rekao da je desni kuk jako potrošen, ali da ni lijevi nije u puno boljem stanju i da bi bilo najbolje da u jednoj operaciji zamijenim oba kuka. Svidjela mi se ideja da u jednoj operaciji to riješim i da ne moram dva puta prolaziti kroz oporavak. Osim toga dr. Karlak je rekao da ako on izvede operaciju kako treba, neću imati nikakvih ograničenja. Fasciniralo me kako je doktor preuzeo odgovornost za ishod operacije na sebe i tada sam donio odluku da idem na zahvat", priča Mioč.

Operiran je prije pola godine i sada već vodi normalan život, kreće se, vozi automobil, ali se za sada za svaki slučaj suzdržava od nogometa, a o Aritheri ima samo riječi hvale. "Pristup pacijentu je profesionalan, a ipak topao i želim zahvaliti dr. Karlaku i sestrama Danijeli i Dori koje su sa mnom vježbale prve dane nakon operacije. Nemam loša iskustva, prva tri dana su najteža, ali uz lijekove protiv bolova i to se da pregrmjeti. Nekoliko sati nakon operacije digli su me na noge, a već idući dan sam s hodalicom napravio prve korake. Četvrti dan nakon operacije išao sam samostalno u WC. Operativne tehnike su se usavršile, prije se za ugradnju kuka morao rezati mišić, sada se mišić miče i zato se može odmah na noge. S fizioterapijom se počelo odmah drugi dan i jedva sam čekao te treninge koji su bili dva puta dnevno. U bolnici sam proveo deset dana i nakon toga nastavio ići na terapije. Operiran sam 18. siječnja, a već 1. ožujka sam se vratio uobičajenim aktivnostima i to bez štaka", ispričao je Mioč svoje iskustvo i rekao kako tek sada kada ne osjeća nikakve bolove shvaća koliko je trpio prije operacije i poručuje onima s istim ili sličnim problemom da ne čekaju pet do dvanaest jer će im nakon kvalitetno obavljene operacije kvaliteta života biti značajno bolja.

Nakon ugradnje umjetnog kuka dopušteno je bavljenje sportom i nema zabranjenih pokreta

S dr. Karlakom iz Specijalne bolnice Arithera razgovarali smo o prednostima istovremene zamjene oba kuka.

mZ: Tko je kandidat za zamjenu kuka?

Kandidat za zamjenu zgloba kuka je osoba kod koje je došlo do završnog stadija osteoartritisa kuka zbog kojeg su izrazito ograničene i bolne kretnje u zahvaćenom zglobu, a konzervativne metode više nemaju učinka.

mZ: Pacijentu Josipu Mioču u jednoj operaciji zamijenili ste oba kuka. Je  li to sada uobičajena praksa i lakše za pacijenta koji treba mijenjati oba kuka kako ne bi morao proći dva puta operaciju i oporavak. Koji su rizici i prednosti takve operacije?

Već duži niz godina je praksa u svijetu da se kod bolesnika kojima su oštećena oba kuka operacije rade u jednom aktu, tj. da se istovremeno zamjene oba kuka. Studije su pokazale da su rizici takvih operacija apsolutno identični kao i kod jednostrane operacije, a u praksi je to puno povoljnije za bolesnika jer se operacijski zahvati izvrše u jednoj anesteziji te je potreban proces samo jedne rehabilitacije. U konačnici to zahtijeva puno manje vremena za oporavak, bolesnik postaje puno ranije radno sposoban, a ne treba zanemariti niti smanjenje direktnih i indirektnih troškova (kraća radna nesposobnost, jedna rehabilitacija).

mZ: O čemu ovisi koliko će dobro pacijent funkcionirati s umjetnim kukom/kukovima i u kojem se periodu nakon operacije pacijent može vratiti uobičajenim aktivnostima?

Prilikom razgovora s bolesnikom koji je kandidat za zamjenu kuka umjetnim, bitno je objasniti sam proces operacije i rehabilitacije te objasniti očekivani ishod liječenja. Niti jedan umjetni zglob ne može funkcionirati kao prirodni, no u današnje vrijeme su endoprotetika i operacijske tehnike toliko napredovale da osoba s umjetnim kukom može voditi u potpunosti normalan život bez ikakvih ograničenja. Dozvoljeno je bavljenje sportom i nema zabranjenih pokreta operiranom nogom. Na sam rezultat liječenja svakako da utječe motiviranost bolesnika, njegova fizička sprema i očekivanje od samog operacijskog zahvata. Operacija je tek početak liječenja nakon koje slijedi rehabilitacija. Bez kvalitetne rehabilitacije nema niti uspješnog rezultata liječenja. Uz brzu i kvalitetnu rehabilitaciju bolesnik se nakon operacije vrlo brzo rješava štaka, a rekao bih da se vraća normalnim životnim aktivnostima nakon četiri do šest tjedana.

mZ: Koliko traju umjetni kukovi i kako teče postupak zamjene nakon tog vremena? Mijenja li se cijeli kuk ili samo dio i koliko su složeni operacija i oporavak tog zahvata?

Vijek trajanja kvalitetnih endoproteza prema registrima koji postoje u svijetu sve više se produžava  i načelno bi endoproteze trebale trajati preko 20 godina. U slučaju kada i ako dođe do trošenja dijelova endoproteze ili razlabavljenja tada je vrijeme za ponovni operacijski zahvat tzv. revizijsku artroplastiku koja može biti vrlo minimalna u smislu zamjene istrošenog dijela ili pak do ponovne ugradnje cijele endoproteze. Oporavak ovisi o samoj složenosti zahvata, a može trajati kratko kao i nakon prve ugradnje.

mZ: Što je važno da pacijenti znaju prije nego što se odluče na zamjenu kuka?

Uvijek napominjem da je najbitnija informiranost bolesnika i spremnost na suradnju između bolesnika i cijelog tima jer bez adekvatne informacije i dobre motiviranosti bolesnika nema niti dobrih rezultata operacijskog liječenja.