Naime, neki psiholozi tvrde kako njihovi pacijenti kašnjenjem izražavaju pasivno negodovanje zbog očekivanja drugih ili zbog zahtjeva koji se pred njih stavljaju. Ujedno navode kako njihovi pacijenti kašnjenjem izražavaju ljutnju, prema šefu, partneru ili nekome drugom. Može se reći kako se kašnjenjem izražava nepoštovanje. Nitko od nas ne voli čekati, pitajući se je li osoba s kojom imamo dogovor zaboravila na nas ili joj je naše vrijeme sasvim nevažno.

Netko može kasniti zbog unutarnjeg sukoba

Kašnjenje ima smisla jer otkriva unutarnji sukob s kojim se osoba nosi. Jedan psiholog navodi primjer vlastite pacijentice koja želi dobro raditi svoj posao, ali vjeruje da ako "podnosi" sve zahtjeve svog šefa da će je to umanjiti kao osobu. Na terapijama je počela shvaćati kako njezina kašnjenje predstavljaju određeni kompromis između suprotstavljenih snaga u njoj samoj, a koje se odnose na njen duh neovisnosti koji je bio u suprotnosti s njezinim potrebama za odobravanjem od strane šefa.

Dakle, kašnjenje često predstavlja unutarnji sukob pojedinca, a kako se ljudi razlikuju tako se razlikuju i ti sukobi zbog kojih netko često kasni. Ako je kašnjenje problem i u tvom životu, pokušaj sljedeći eksperiment: Izaberite jedan dan u kojem ćeš na posao i svaki dogovoreni sastanak stići pet minuta ranije. Ne samo da ćeš se osjećati bolje u smislu da si efikasnija i organiziranija, nego ćeš i osjećati manji teret. Točnost može stvoriti osjećaj olakšanja.

Pročitaj kako povećati efikasnost uz rajčica tehniku!

Više o psihološkoj strani kašnjenja pročitaj na stranicama Psychology Today.