Mentalni trikovi protiv tjeskobe

Thinkstock
Muče te bolna sjećanja, brige ili strahovi? Nemoj to trpjeti, nego iskušaj ovih pet mentalnih trikova za uklanjanje bolnih i negativnih misli, koje snizuju kvalitetu života i ometaju ostvarenje ciljeva. Isprobaj trikove poput skretanja pažnje, nadomještanja, potiskivanja, svjesnosti i meditacije
Vidi originalni članak

Skretanje pažnje

Neuroznanstvenici s Brownovog sveučilišta u SAD zaključili su da je za uklanjanje neželjenog sadržaja iz fokusa pažnje potrebno zaokupiti um drugim sadržajem. Većina se ljudi može koncentrirati samo na jednu stvar pa ako uspiješ prebaciti fokus na nešto ugodno, oduzet ćeš snagu onom što te smeta. U istraživanju objavljenom prošle zime proučeni su učinci skretanja pažnje kod pacijenata koji trpe kronične bolove. Istraživači su zadavali pacijentima lagane bezbolne udarce po ruci i nozi nepravilnim redoslijedom. Jednima su rekli da broje udarce koje osjete na ruci, a drugima da broje udarce po nozi.

Iako su svi pacijenti 'lupkani' na oba mjesta, oni kojima je rečeno da se koncentriraju na ruku bili su gotovo nesvjesni da su primili jednak broj udaraca po nozi i obrnuto. Pacijenti su uspjeli registrirati osjete samo na ruci ili samo na nozi, ali ne na oba mjesta u isto vrijeme. Ako se nađeš opsjednuta neželjenom mišlju, nastoj se usredotočiti na neki ugodniji sadržaj. Uroni u knjigu, glazbu, film, križaljku, računalnu igru ili razgovor. Tvoj će um tada 'zaboraviti' na ono što te je mučilo.

Nadomještanje

Istraživači sa Sveučilišta u Cambridgeu utvrdili su da je moguće neutralizirati neugodno sjećanje zamjenjujući ga drugim mentalnim sadržajem uz pomoć mašte. Pokazalo se da se pacijenti bolje osjećaju ako zamišljaju da su na nekom ugodnom mjestu ili u ugodnom društvu, jer je zamišljeni sadržaj omeo prisjećanje na ranije doživljeno stresno iskustvo. Kad se idući put budeš željela osloboditi neugodnih sjećanja, upotrijebi maštu da istisneš iz neurona ono što te smeta.

Potiskivanje

Uz pomoć tehnologije oslikavanja mozga, neuroznanstvenici sa Sveučilišta u Cambridgeu otkrili su da je potiskivanje jedan od načina na koji mozak zaboravlja neugodna sjećanja. Potiskivanje sjećanja postupak je koji zaustavlja rad sustava prisjećanja. Tijekom potiskivanja, dorzolateralna predčeona kora sprečava aktivnost u hipokampusu, dijelu mozga presudnom za prisjećanje.

Svjesnost

Ekipa znanstvenika s Brownovog sveučilišta otkrila je da vježbanje svjesnosti pojačava alfa valove u somatosenzornoj kori mozga. Alfa valovi povezani su s pojačanim spokojem i boljim raspoloženjem pa je stoga svjesnost tehnika koja pomaže u ublažavanju simptoma depresije. Istraživači sa švedskog Sveučilišta u Lundu obznanili su da je vježbanje svjesnosti podjednako djelotvorno protiv depresije i anksioznosti kao i kognitivno bihevioralna psihoterapija.

Meditacija

Vježbanje meditacije pokazalo se korisnim sredstvom ublažavanja boli i tjeskobe kod dobrovoljaca koji ranije nisu meditirali. Ekipa američkih znanstvenika zaključila je da meditacija pospješuje moždane funkcije i štiti neurone od propadanja, čime ublažuje bolna stanja poput tjeskobe i potištenosti. U jednom je istraživanju od dobrovoljaca traženo da ocijene bol uzrokovanu spravom koja im je zagrijavala mali dio kože na 50 stupnjeva Celzijusevih. Sudionici koji su meditirali ocijenili su bol 40 posto slabijom i 57 posto manje intenzivnom od sudionika koji su tijekom pokusa samo držali oči zatvorenima.

U drugom su se istraživanju sudionici osjećali 30 do 39 posto manje tjeskobno nakon meditacije nego ako prethodno nisu meditirali. Znanstvenici su naglasili da meditacija snažno utječe na mozak te da može pomoći ljudima da si značajno ublaže bol. Idući puta kad si poželiš očistiti um od neželjenih misli i pratećih emocija iskušaj ove tehnike i provjeri koja ti najbolje odgovara. Sigurno će ti neka od njih pomoći da pronađeš duševni mir.

Komentar psihologa Hrvoja Malekovića

Navedene tehnike uistinu ublažuju patnju, Neke od njih poput meditacije i svjesnosti poznate su tisućama godina. U zapadnoj civilizaciji doživjele su renesansu kroz Mindfulness i treći val kognitivno-bihevioralnih terapija: ACT, DBT i npr. metakognitivne terapije. Potiskivanje kao obrambeni mehanizam, ako se dugotrajno upotrebljava, prema psihoanalitičkom tumačenju može biti i štetan. Figurativno rečeno, ako se puno stvari gura pod tepih, one nakon nekon vremena mogu početi puštati ''vonj'' u obliku anksioznosti.

Napomenuo bih još da navedene metode nisu trikovi, već vještine koje se vježbaju u prisustvu stručnih osoba, s certifikatom pojedinih psihoterapeutskih škola.

Doznaj kako aromaterapijom svladati bezvoljnost.

Posjeti missZDRAVA.hr