Prirodne kreme za osjetljive

Kreme od prirodnih sastojaka osobito se preporučuju osobama koje imaju alergijske reakcije na komercijalne proizvode, za one svjetlije puti, ali i za djecu. Kremu možeš izraditi u vlastitoj kuhinji, a sve što ti je potrebno su kvalitetno biljno ulje s prirodno visokim zaštitnim faktorom (primjerice ulje čileanske maline ili čileanskog lješnjaka), te hidrolat i prirodni emulgator koji će kremu povezati.

"Varijacija ZF-a (zaštitnog faktora) kod biljnih ulja najprije ovisi o uvjetima rasta biljke poput stupnja vlage, sunčanih dana i kvalitete zemljišta. Od usjeva do usjeva nitko ne ispituje tu vrijednost pa ona može varirati. Zato uvijek valja potražiti kvalitetne brendove, isključivo hladno prešana i nerafinirana te organski certificirana biljna ulja",  objašnjava aromaterapeut Saša Radulović koji se aromaterapijom i edukacijama bavi već deset godina.

Istina o komercijalnim kremama za sunčanje

"Kvaliteta komercijalnih krema, ovisi prije svega o kvaliteti sastojaka. U klasičnim, to jest komercijalnim kremama, pa i u onim najskupljim, glavni sastojci su najčešće vazelin, parafin, silikonska ulja i rafinirana biljna ulja - sve od reda sastojci apsolutno nikakve hranjive vrijednosti. Kao vodena faza komercijalnih krema koristi se najčešće demineralizirana voda, a neizostavno se dodaju i umjetni mirisi i boje kako bi krema bila dopadljiva. Dodaju se i neizostavni konzervansi kako bi imala iznimno dug rok trajanja i tako na policama prodavaonica ili u skladištima distributera stajala po nekoliko godina. Javna je tajna da malo proizvođača upotrebljava prirodne sastojke, a skupoća kreme ili 'razvikanost' nekog brenda nisu jamstvo kvalitete i prirodne hranjivosti", upozorava Radulović.

Tri faze izrade kreme

Izrada same kreme sastoji se od tri faze. Prvo se biljna ulja - ulje čileanske maline, karanja ulja i buriti - miješaju s prirodnim emulgatorom (poveznicom) pa se "masna faza" potom miješa s "vodenom fazom" - kombinacijom hidrolata ljekovite lavande i tekućih ekstrakta algi.

Sljedeća je faza vodena kupelj u kojoj se na 70-ak stupnjeva griju (tope) i potom miješaju obje dobivene faze koje se uz neprestano miješanje (otprilike desetak minuta) pretvaraju u laganu i prozračnu kremu žuto-narančaste boje koja se potom prebacuje u staklene posudice i spremna je za upotrebu. Najbolje ju je držati u hladnjaku, savjetuje Radulović, kako bi očuvala svoja svojstva, a rok trajanja joj je oko 40 dana.

Nanijeti 45 minuta prije sunčanja

Krema za sunčanje iz kućne radinosti upotrebljava se kao i svaka druga komercijalna krema - nanosi se 45 minuta prije sunčanja, svaka tri do četiri sata, te poslije svakog izlaska iz vode ili mora. Najčešće biljno ulje koje se koristi u izradi zaštitnih krema ili mlijeka je upravo čileanska malina (Rubus idaeus) s procijenjenim prirodnim faktorom (SPF) između 25 – 40, kako tvrde pojedini autori u provedenim laboratorijskim istraživanjima. "Na nekim specifikacijama može se dobiti informacija kako zaštitni faktor seže i do 50, no to ipak treba uzeti s rezervom. Biljna ulja, prirodne kreme za sunčanje i svi drugi dodaci koji nam dolaze iz prirode nikako ne mogu biti oslonac za opuštenost i nesmotreno izlaganje suncu pa treba biti umjeren te izbjegavati izlaganje suncu između 11 i 16 sati", ističe Radulović.

Biljno ulje čileanske maline pruža koži izvanrednu zaštitu od štetna Sunčeva zračenja, ima izuzetnu sposobnost apsorpcije UV zraka, djeluje blagotvorno i kod drugih upalnih stanja kože te obnavlja stanice kože čak i nakon izlaganja suncu. "Protuupalno djelovanje ovog biljnog ulja izraženije je od drugih ulja o kojima se često govori, poput kokosa, ulja pšeničnih klica i avokada. Moramo znati da, smanjimo li količinu biljnog ulja čileanske maline, možemo očekivati da će stupanj zaštite (SPF) također biti manji", objašnjava aromaterapeut Saša Radulović te dodaje da kao zamjenu ili nadopunu uz čileansku malinu možeš rabiti biljno ulje čileanskog lješnjaka (Gevuina avellana).

Domaća zaštitna krema za sunčanje - priprema:

Sastojci: 10-15 grama biljnih ulja (ulje čileanske maline, karanja ulja i buriti), 35 do 45 grama hidrolata ljekovite lavande, tekući ekstrakt algi, prirodni emulgator, drugi dodaci po želji (biljni glicero l, gel aloe vere).

Priprema: Pomiješaj biljna ulja i u masnoj fazi dodaj emulgator. Potom pomiješaj vodenu fazu, kombinaciju hidrolata ljekovite lavande i tekućih ekstrakta algi. Pripravi vodenu kupelj na 70-ak stupnjeva te vodenu ulij u masnu fazu i neprestano miješaj (otprilike deset minuta). Dobit ćeš prozračnu kremu žuto-narančaste boje, oko 50 i 60 grama kreme/mlijeka za sunčanje. Prebaci je u čiste staklenke i spremi u hladnjak. Povećanjem količine vodene faze dobit ćeš rjeđu konzistenciju (mlijeko), dok smanjenjem hidrolata dobivaš gušću kremu.

Ulja dubinski štite i obnavljaju kožu

"Biljno ulje karanja ima naglašenu apsorpciju UV zraka, a dobiva se iz sjemenki (Pongamia glabra) te na kožu djeluje iznimno regenerativno. Buriti ulje također upija UV zrake te 'oživljava' zrelu i borama sklonu kožu. Zbog količine karotenoida, dubinski hrani kožu neškodljivim A vitaminom", kaže Radulović. Kako masna i vodena faza nisu prirodno spojive, potreban je emulgator koji će ih povezati. "Sugeriram prirodne emulgatore na bazi masline, riže, voska jojobe ili karnaube", priča Radulović

Spajanje masne i vodene faze

"Kako masna i vodena faza nisu prirodno spojive, potreban je emulgator koji će ih povezati. Sugeriram prirodne emulgatore na bazi masline, riže, voska jojobe ili karnaube", priča Radulović.

"Emulgator se dodaje u čašicu s masnom fazom pa se obje čašice stavljaju u vodenu kupelj. Kada se emulgator otopi u masnoj fazi, a vodena faza iz čašice s hidrolatom ugrije, ulijevamo vodenu u masnu fazu. Sastavni dio vodene faze pri izradi mlijeka, odnosno kreme za sunčanje je i hidrolat. Osobno rabim hidrolat ljekovite lavande jer je idealan za sve tipove kože", objašnjava aromaterapeut.

Doznaj što sve tvoja koža voli i treba.