Koža pamti svaku sunčevu zraku!

Brineš li se za svoju kožu? S dolaskom lijepog vremena, stručnjaci sve više upozoravaju na štetno sunčevo zračenje i mogućnost razvoja melanoma! Razgovarali smo s prof. dr. sc. Mirnom Šitum, predsjednicom Hrvatskog dermatovenerološkog društva koja je objasnila što može utjecati na pojavu melanoma te kako pravilno zaštititi kožu
Vidi originalni članak

Uživaj u sigurnom sunčanju zahvaljujući Avon Sun+ proizvodima koji usporavaju proces fotostarenja kože, pomažu spriječiti pigmentaciju i spriječavaju dehidraciju kože.

Zabrinjavajući podaci

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, dva do tri milijuna ljudi godišnje oboli od nekog oblika zloćudnog tumora kože, 132 000 oboli od melanoma od kojih godišnje umire 41 000. U svijetu, ovisno o zemljopisnim područjima, broj novooboljelih raste između 3 i 7 posto godišnje. Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske od 1988. do 2008. godine učestalost malignog melanoma povećala se za 149% za muškarce i 130% za žene, a smrtnost od melanoma za 50%. Zadnji zaokruženi podaci iz 2010. g. govore da u RH od melanoma oboli 13,8 muškarca i 11,4 žena na 100 000 ljudi. U Hrvatskoj je te godine dijagnosticirano 555 novooboljelih od melanoma.

Od melanoma najčešće obolijevaju osobe u dobi između 40 i 60 godina starosti, iako se bilježi porast oboljelih i u dječjoj i adolescentskoj dobi.

Izloženost ultraljubičastim zrakama smatra se glavnim rizičnim čimbenikom u razvoju svih zloćudnih tumora kože, tako i melanoma. Osobit rizik imaju osobe koje su u djetinjstvu imale opekotine od sunca te one koje povremeno intenzivno borave na suncu ili se izlažu umjetnim izvorima UV zračenja koje slabi lokalni kožni imunosni sustav i može dovesti do općeg slabljenja otpornosti.

Razmisli prije odlaska u solarij

O prevenciji melanoma i potrebnim mjerama zaštite koje svatko od nas može poduzeti, razgovarali smo s prof. dr. sc. Mirnom Šitum, predsjednicom Hrvatskog dermatovenerološkog društva i voditeljicom Referentnog centra za melanom Ministarstva zdravlja RH.

'Solariji su štetni, isijavaju UVA zračenje za koje je znanstveno dokazano da je, osim što izaziva fotostarenje kože, kancerogeno. Jedno izlaganje UV zračenju u solariju je jednako cjelodnevnom boravku na suncu. Takozvana "priprema" kože u solariju je isključivo priprema kože na izlaganje UVA zračenju i nikako kožu ne štiti od drugih UVB zraka čiji je utjecaj najjači tijekom izlaganja suncu, a koje su dokazano primarno kancerogene', ističe dr. Šitum.

Nešto je manje poznat štetan utjecaj geliranja noktiju.

'Geliranje noktiju s općeg dermatološkog stajališta nije dobro za nokatnu ploču, no, većina žena je svjesna toga te rizik promjene strukture nokta trpe zbog dobrog kozmetskog učinka. Opasnost je u UV lampama koje služe za brže sušenje i fiksiranje svih slojeva tijekom kompleksnog postupka geliranja. Te UV zrake mogu izazvati pigmentaciju ležišta nokta kao i samog nokta te je potrebno povremeno napraviti stanku da se vidi je li došlo do takvih promjena. U slučaju da nije, geliranje se može nastaviti, a ako jest, treba obvezno pokazati promjene liječniku jer se u nokatnom ležištu može pojaviti melanom', objasnila je dr. Mirna Šitum.

Doznaj kako se pravilno zaštiti od sunčevih zraka uz specijal 'Sunčano ljeto uz Avon'.

Koža pamti sve

Koža ima gotovo neizbrisivo pamćenje izloženosti UV zračenju, i kroz godine nagomilana oštećenja stanica kože se ne mogu više popraviti. Ovaj proces je odgovoran za prerano starenje kože, ali s latencijom od 15 do 40 godina može dovesti i do zloćudne preobrazbe stanica u koži.

'U dekorativnoj kozmetici i nekim oblicima preparativne koja služi kao podloga za šminku ugrađen je faktor zaštite od sunca. Obično su to SPF faktori do 15. S dermatološkog stajališta to su nedostatni SPF, osobito u osoba osjetljive svijetle puti kojima je nužna zaštita veća od 40 (u ljetno vremenu i 50+)', istaknula je dr. Mirna Šitum.

U osobito rizičnu skupinu ulaze osobe izrazito svijetle puti, svijetlih očiju i svijetle kose, osobe koje su u obiteljskoj povijesti imale melanom ili drugi zloćudni tumor kože te sve osobe koje imaju posebnu vrstu atipičnih, displastičnih madeža.

Utjecaj hrane na kožu

Često se govori o utjecaju namirnica i dodataka prehrani na  zdravlje i otpornost kože, no dermatolozi su dosta suzdržani prema takvim stavovima.

'Uvijek se puno govori o učinku beta karotena na pripremu kože prije izlaganja suncu te se nude i mnogi polivitaminski preparati. Dermatolozi smatraju kako su učinci opisanih preparata dobri za opću imunološku aktivnost u tijelu pa tako i za imunitet kože (manja mogućnost pojave različitih alergija na UV zrake), no, nikako ne mogu djelovati na povećanje otpornosti protiv opekotina od direktnog izlaganja suncu',rekla je dr. Mirna Šitum.

Za kraj, imaj na umu kako se melanom najčešće otkrije tek u uznapredovaloj fazi, kada su izgledi za izliječenje manji. Stoga je važna kontinuirana edukacija o toj bolesti, redoviti samopregledi te, po potrebi, posjeti dermatologu.

Posjeti missZDRAVA.hr