Lista zdravih međuobroka i zašto djecu poticati na grupne aktivnosti

Autor: Promo članak
Guliver/Shutterstock
Početak školske godine veliki je događaj za djecu i roditelje. Kako bi školska godina bila uspješna bitno je odmah na početku djetetu usaditi dobre navike, kao što je zdrava prehrana i dovoljno kretanja. Donosimo ti savjete kako da naučiš svoje dijete da jede zdravije te zašto je dobro, ako se dijete bavi nekim od grupnih sportova.
Vidi originalni članak
S prvim školskim zvonom zasigurno se mijenjaju i prehrambene navike djeteta. Glavni obroci često se konzumiraju u dugim vremenskim razmacima pa je neobično važno osigurati školarca hranjivom užinom. Međuobroci koji se konzumiraju tijekom odmora izrazito su važni za koncentraciju i funkciju mozga. Takvi mali zalogaji osiguravaju četvrtinu energetskog dnevnog unosa, a poželjno vrijeme za njihovo konzumiranje je između doručka i ručka te između ručka i večere, ovisno o dnevnim aktivnostima.
 
Međuobroci pomažu održati stabilnu razinu glukoze u krvi a time i koncentracije tijekom cijelog dana te sprečavaju osjećaj gladi. Trebaju biti hranjivi, ali ne obilni količinski. Od posebne je važnosti pobrinuti se da dijete ne stekne naviku konzumirati slatkiše i rafinirane proizvode bogate energijom, šećerom i mastima u vrijeme međuobroka. Osim što takvi proizvodi ne pružaju nikakvu nutritivnu vrijednost, sadrže i mnoštvo aditiva te u većim količinama mogu preopteretiti jetru, koja je manje veličine nego u odraslih.
 
Umjesto toga za užinu im treba ponuditi svježe voće i povrće, mliječne proizvode, zalogaje od cjelovitih žitarica, orašaste plodove i sjemenke. Naravno, ponekad se može napraviti iznimka s mliječnim i voćnim sladoledom, pudingom ili nekoliko kockica čokolade, ali bitno je da to bude iznimka, a ne pravilo.

Primjeri zdravih međuobroka:

  • Mliječni obrok: jogurt, kefir, mlijeko, mliječni desert s nižim udjelom masti – mogu se konzumirati sami, sa sezonskim voćem ili krekerima od integralnog brašna
  • Bio sendvič: pecivo od cjelovitog brašna sa sjemenkama, sirni namaz, sir, nemasna šunka, povrće
  • Muesli pločice od cjelovitih žitarica
  • Mala pakiranja sušenog voća i orašastih plodova
  • Keksi od integralnog brašna
  • Biskvit s kremom na bazi mlijeka
  • Sezonsko voće
  • Muffin od cjelovitog brašna s voćem

Kako potaknuti djecu da jedu više voća i povrća?

U Hrvatskoj se jede premalo voća i povrća. Žene dnevno konzumiraju manje od 100 grama voća, a muškarci manje od 70 grama. Za usporedbu, Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje konzumaciju oko 400 grama voća i povrća kroz pet dnevnih obroka. Najviše voća u Hrvatskoj jede se na području Zagreba i okolice, a najmanje na području Like i Banovine. U konzumaciji povrća prednjači Dalmacija, a slijedi je Zagreb s okolicom, dok su Istra, Primorje i Gorski kotar na začelju. Rezultati su to nacionalnog istraživanja o prehrambenim navikama odrasle populacije pod nazivom „Što jedemo?“, koje je nedavno provela Hrvatska agencija za hranu.

S obzirom da se prehrambene navike roditelja u pravilu prenose na djecu, problem premale dnevne konzumacije voća i povrća potrebno je sustavno rješavati promjenom prehrambenih navika djece već u najranijoj dobi. Kako bi dao doprinos u osvještavanju važnosti uvođenja većih količina voća i povrća u dnevnu prehranu te ih, posebno djeci, učinio primamljivijima, Konzum svojim kupcima donosi Zdravoljupce- novi program vjernosti u svim prodavaonicama Hrvatskoj. Glavni likovi voća i povrća su plišana družina koju čine Brokula Branko, Češnjak Luka, Patlidžan Patrik, Mrkva Mirko, Banana Bela, Jagoda Jana i Kruška Klara.

Djeca najbolje prihvaćaju povrće kuhano na pari ili u vodi koje je zadržalo hrskavi okus. Kuhanjem povrće zadržava svoju originalnu boju, okus i hrskavost te se zadržava jednoličnost površine i nema pojave procesa posmeđivanja. U nastojanju poticanja većeg unosa povrća kod djece može pomoći i posluživanje predjela od povrća. Naime, pokazalo se kako s povećanjem količine povrća, koje se nudi djeci kao predjelo za ručak, povećava se i njegov unos u glavnom jelu. Istraživanje objavljeno u American Journal of Clinical Nutrition zabilježilo je kako su djeca koja su dobila 30 grama mrkve za predjelo povećala unos brokule, poslužene kao prilog uz glavno jelo, za gotovo 50 posto u usporedbi s djecom koja nisu dobila mrkvu za predjelo. Djeca koja su dobila 60 grama mrkve za predjelo su utrostručila unos brokule.

Djeca uz sport stvaraju radne navike, grade stav i karakter

Organizirane sportske aktivnosti unutar klubova i sportskih društava uz stručan nadzor donekle obećavaju adekvatan pedagoški, edukacijski pristup trenera, koji vode brigu o pravilnom razvoju znanja, vještina i sposobnosti djece koja su njihovi članovi. Naravno, takav pristup pridonijeti će pravilnom fizičkom razvoju, ali svakako i emocionalnom i kognitivnom razvoju djece koja se svakodnevno druže sa svojim vršnjacima.
 
Djeca kroz takve sportske aktivnosti uče raditi, cijene fizički i mentalni rad i počinju shvaćati njihovu povezanost. Stječu radne navike i bavljenje organiziranom izvannastavnom aktivnošću od njih zahtjeva bolji time management i svakodnevnu organizaciju. Također, djeca uče pobjeđivati i gubiti i boriti se za ono što smatraju da zaslužuju. Dok će im izgubljene utakmice graditi stav i karakter, pobjede i pohvale trenera i vršnjaka nakon usavršene vještine će zasigurno pridonijeti razvoju njihovog samopouzdanja.
 
Posjetite Piknik za školarce 15. rujna na Zagrebačkom Velesajmu, a sva djeca će moći od 11 sati sudjelovati u kulinarskom showu Zdravoljupci i osvojiti prelijepe plišance.
#eko piknik
Posjeti missZDRAVA.hr