FAO u svom izvješću ističe kako svakodnevno 2,5 milijarde ljudi jede uličnu hranu. U Hrvatskoj su kesteni i klipovi kukuruza već jesenski standard, nerijetko na ulicama možemo kupiti i kokice, a jedino je u Božićno doba ponuda impresivnija kada uz slasne kroštule i fritule možemo uživati i u raznim kobasicama.

Kesteni

Kesteni su se konzumirali još u davnim vremenima na prostorima Mediterana i Azije. U početku su uzgajani u Kini, Japanu, a potom su ih rimske legije donijele u Europu. Poznato je da su pečeni kesteni prodavani na ulicama Rima u davnom 16 st. pa se opojni miris već tada širio ulicama grada baš kao što to čini i danas. Kesteni pripadaju skupini orašastih plodova, no od svojih se rođaka (oraha, badema i lješnjaka) razlikuju nižim udjelom masti i visokim udjelom škroba. Kesteni se odlikuju posebnom teksturom i slatkim, blagim okusom.

Po nutritivnom sastavu kesteni su slični smeđoj riži, a odličan su izvor elemenata u tragovima (minerala koji su nam potrebni u vrlo malim količinama). Proteini im nisu jača strana, no zato su vrlo bogati škrobom te je od ovih plodova moguće napraviti i brašno. Kesten je jedini orašasti plod koji sadrži vitamin C, a predstavlja izvrstan izvor vitamina B6. Kesteni su također i dobar izvor kalija i folne kiseline te prehrambenih vlakana neophodnih za pravilno funkcioniranje probavnog sustava. Kesten je namirnica koju odlikuje nešto viša energetska vrijednost, budući da 100 grama pečenog kestena sadrži oko 245 kcal, stoga pripazi na količine kada uživaš u ovim jesenskim plodovima.

Kuhani ili pečeni kukuruz

Suprotno općem vjerovanju da je kukuruz kalorična hrana, prosječan klip sadrži tek između 80 i 100 kcal. Kukuruz je odličan izvor ugljikohidrata: u 100 g nalazi se oko 19 g ugljikohidrata od čega najveći dio čini važan izvor energije, škrob. Dodatna prednost klipa kukuruza je neznatan sadržaj masnoća: 100 g osigurava otprilike 0,4 g masti.

Kukuruz je dobar izvor dvaju vitamina B skupine: vitamina B1 i pantotenske kiseline neophodnih za proizvodnju energije. Uz to, budući da vitamin B1 sudjeluje u sintezi neurotransmitera acetilkolina zaduženog za dobro pamćenje, on ima važnu ulogu u pravilnom radu mozga. Kukuruz sadrži i još jedan vitamin iz B skupine, folnu kiselinu. Adekvatan unos folne kiseline je osobito bitan za žene reproduktivne dobi koje su začele ili to tek namjeravaju, jer deficit folne kiseline uzrokuje malformacije fetusa. Osim toga, folna kiselina pomaže smanjiti razinu homocisteina, rizičnog čimbenika za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Zanimljivo, kukururuz sadrži brojne fitokemikalije od kojih se posebno ističe sadržaj beta-kriptoksantina, karotenoida zaslužnog za žuto-narančastu boju kukuruza. Beta- kriptoksantin ima snažno antioksidativno djelovanje i na taj način štiti stanice od štete uzrokovane slobodnim radikalima. Osim toga, pokazalo se da beta – kriptoksantin pomaže zdravlje pluća štiteći ih od karcinoma.

Uvriježeno mišljenje kako je sirovo povrće zdravije od kuhanog, ne vrijedi za kukuruz. Američki istraživači su otkrili da prilikom termičke obrade kukuruza, kuhanja ili pečenja, dolazi do oslobađanja molekula s antioksidativnom aktivnošću što povećava njegove 'zaštitničke' moći. Tvar koja se kuhanjem oslobađa je ferulička kiselina kojoj su, zbog snažnog antioksidativnog djelovanja, pojedine studije pripisale i antikarcinogena svojstva.

Kokice

Kokice se nalaze na vrhu popisa 'dobrih' grickalica. Studija objavljena u časopisu Nutrition Journal 2012. godine pokazala je kako je 6 šalica kokica u vrijednosti od 100 kalorija zasitnije od jedne šalice čipsa od 150 kalorija. Ispitanici koji su u studiji jeli kokice, su kasnije tijekom dana pojeli manje hrane u usporedbi s ispitanicima koji su jeli čips.

Jesi li znala da se kokice smatraju i integralnom namirnicom? Ove omiljene grickalice predstavljaju vrlo lagan i zabavan način kako povećati unos vlakana u prehrani: 3 šalice kokica u samo 90 kalorija osiguravaju preko 3 g vlakana.

Fritule

Slasne fritule vrlo su popularan street food, ali nisu i najsretniji odabir, osobito ako paziš na liniju. Ovisno o količini ulja kojeg su upile porcija fritula može osigurati i do 1000 kcal. Pritom je, uz masnoće, sadržaj ugljikohidrata 'astronomski', a korisnih vitamina i minerala zanemariv. Presuda: uživati rijetko.