No ne samo da ih je iznenadila dugovječnost, nego i činjenica da je među njima zabilježen puno manji udio oboljelih od Alzheimera i drugih oblika demencije. Istraživanje o njihovim životnim navikama pokazalo je da se to vjerojatno može povezati sa zdravom mediteranskom prehranom koja je uobičajena na tom području te s mnogo kretanja jer je selo smješteno na uzvisini i ljudi svakodnevno pješače do trgovina, no znanstvenici smatraju da je na to utjecala i svakodnevna upotreba ružmarina u pripravi jela.

Pozitivan utjecaj na pamćenje

Još su Grci i Rimljani pleli grančice ružmarina u vijence koje su nosili na glavi vjerujući da to može pozitivno utjecati na memoriju, a to su brojna istraživanja i dokazala. "Ružmarin ima pozitivan učinak na poboljšanje pamćenja te je izvrsna podrška živčanom i krvožilnom sustavu. Pokazalo se da dugoročni svakodnevni unos ružmarina smanjuje pojavu tromboze", kaže nutricionistica Sandra Marić Bulat. Također, ublažava spazam i bolove u mišićima, stimulira rast kose, a list ružmarina u Europi koristi se i kod probavnih smetnji, posebno dispepsije, jer neutralizira uzročnike bolesti koji se prenose hranom (Listeria monocytogenes, B. cereus i S. Aureus). "Ružmarin je i snažan antioksidans. Ima pozitivan učinak na karcinom dojke i crijeva. U kombinaciji s kurkuminom ima još jače djelovanje", kaže naša sugovornica.

Začini djeluju pozitivno na zdravlje, ali nisu lijek

Začinsko bilje u prehrani ima mnoga korisna svojstva. "Na primjer, oni koji imaju visok krvni tlak, zahvaljujući začinima mogu smanjiti unos soli", ističe i nutricionistica Mirna Trumbetaš. Dodaje kako mnogi začini pozitivno utječu i na poticanje metabolizma, kao, na primjer, kurkuma ili čili te imaju antioksidativni učinak, a to znači da pomažu u obrani stanica od slobodnih radikala, odnosno raznih vrsta bolesti, no začini sami po sebi nisu lijek:

"Prije svega, koristimo ih povremeno i u malim količinama pa ne možemo govoriti o tome da liječe. Osim toga, u prehrani seljaka u talijanskom selu vjerojatno je bilo i mnogo omega 3-masnih kiselina, a to se posebno povezuje sa zdravljem krvnih žila te prevencijom srčanog i moždanog udara, pa ružmarin vjerojatno nije jedini važan sastojak. Neki začini u većim količinama mogu imati i negativan učinak. Takav je slučaj, na primjer, s ljutim začinima koji u većoj količini mogu oštetiti sluznicu želuca, debelog crijeva i izazvati žgaravicu", upozorava Mirna Trumbetaš.

Tko ne smije koristiti ružmarin?

"I muškatni oraščić, na primjer, jelu daje posebnu aromu, no prečesta upotreba i veća količina tog začina čak može biti otrovna. Zato, ako začine koristiš u ljekovite svrhe, uvijek je važno dobro se informirati o njihovu djelovanju, a ako je potrebno i potražiti savjet liječnika", kaže Mirna Trumbetaš. Osobe s visokim krvnim tlakom, čirevima, Crohnovom bolesti ili ulceroznim kolitisom ne bi trebale uzimati ružmarin. Djeluje izrazito diuretički, pa i osobe na diureticima trebaju biti oprezne. Može ometati uzimanje terapije u kontroli šećera u krvi i krvnog tlaka.

Možemo ga koristiti kao čaj od suhe biljke, tinkturu, tekući ekstrakt, esenciju za kupanje ili kao eterično ulje pomiješano s drugim uljima za lokalnu uporabu, no ukupna dnevna količina ne smije biti veća od 4 do 6 grama osušene biljke. Ne preporučuje se uzimati terapijski kod djece ispod 18 godina. Trudnice moraju biti oprezne jer može izazvati pobačaj, a ne preporučuje se ni dojiljama.

Pročitaj kojih 8 začina jačaju imunitet.