Rogač je zimzeleno drvo koje raste u mediteranskom pojasu. Njegov plod je zelena mahuna čiji su svi dijelovi zajedno sa sjemenkama jestivi. Važno je da mahunarka dozrije i poprimi tamnosmeđu boju.

Prirodna slatkoća rogača promovirala je ovu biljku u najranije vrste sladila. Danas se uglavnom upotrebljava kao zamjena za kakao i čokoladu, jer ne sadrži stimulativna sredstva poput teobromina – vrste kofeina. Zato je mnogo prihvatljiviji za osobe koje pate od dijabetesa, povišenog kolesterola i krvnog tlaka, migrene, tjeskobe i nervoze.

Mljeveni rogač bogat je ugljikohidratima i kalcijem, vitaminima A i B skupine, vitaminom D. Ne treba zaboraviti da rogač povoljno djeluje na probavni sustav, smiruje želučanu i crijevnu sluznicu, pogotovo u slučaju dijareje.

Na tržištu rogač možemo naći u obliku brašna – fino mljeveni rogačev prah, s kojim se mogu napraviti kolači, napitci, pudinzi, a u specijaliziranim trgovinama zdrave hrane mogu se naći i razne "čokolade" i deserti od rogača.

Rogač muffini

Sastojci:

• 2 šalice brašna T – 1100 ili T – 850
• ½ šalice pirovog brašna (dinkel brašno)
• ½ šalice mljevenog rogača
• 3 dkg crne čokolade (najbolje Rapunzel – 75% kakaa)
• 3 dkg bijele čokolade (najbolje Rapunzel)
• 2 žlice praška za pecivo (bez aluminija)
• 1 vrećica vanilin bourbon šećera
• 2 žlice Rapandura šećera
• 3,5 dcl zobenog mlijeka
• ½ šalice kukuruznog ulja
• ½ šalice grožđica
• 2 žlice rižinog slada

Priprema:

Grožđice namoči u malo tople vode 5 minuta. Crnu čokoladu krupno naribaj, a bijelu nareži na veće komade. U većoj posudi pomiješaj sve suhe sastojke (brašna, rogač, prašak za pecivo, vanilin šećer i Rapandura šećer), a u drugoj pomiješaj sve tekuće (zobeno mlijeko, ulje). Tekućim sastojcima dodaj namočene grožđice. Tekuće sastojke ručno dodaj suhim sastojcima. U kalup za muffine stavi 12 papirnatih čašica te rasporedi dobivenu smjesu. Peci u prethodno zagrijanoj pećnici na 200 stupnjeva Celzijusa 35 minuta.

Bogatsvo rogača i maka

Uz rogač, još jedna nezaobilazna namirnica u kolačima i desertima naših baka bio je mak.

Mak je jednogodišnja biljka čiji cvjetovi mogu biti različito obojeni. Zrela makova glavica sadrži nekoliko stotina jestivih sjemenki koje mogu biti sivo-plave, smeđe ili pak žute boje, ovisno o vrsti.

Izvrstan su izvor minerala poput mangana, bakra, kalcija, fosfora, magnezija i željeza. Sadrže i nezasićene masne kiseline poput oleinske i linolne. U sjemenki maka zastupljeni su i vitamini B1, B6 i vitamin E.

Od davnina mak se koristi za opuštanje mišića, protiv bolova i za lakše iskašljavanje. Iako se u narodnoj medicini mak koristio za dobivanje opijuma, sjemenke maka koje su nam dostupne u trgovinama ne sadrže alkaloide, jer je sjeme osušeno.

Iako se kod nas mak najviše koristio za izradu tradicionalnih slastica poput makovnjače, bregovske pite i međimurske gibanice, sjemenke maka se mogu koristiti i u slanim jelima te kao dodatak u salatama ili začin u umacima.

Radionica u Makronovi

Još ideja i recepata za kolače s rogačima možeš dobiti u Makronovi  u utorak 12. listopada od 17 do 20.30 sati na radionici kuhanja Željke Fordren Jambrešić "Kolači s rogačem i kolači s makom".

Željka će pripremiti: savijaču od tofua i maka, sočnu tortu od maka s vanilijom i kruškama, rogač pitu iz splita, mramorni kuglof s višnjama i vrući rogač cappuccino!

Više info: www.makronova.com