Dr. sc. Iva Hosjak, dr. med. pedijatar - gastroenterolog iz Klinike za dječje bolesti Zagreb tvrdi da u jogurtima koji su dodatno obogaćeni probioticima ima jednaka količina probiotika kao u kapsulama  te da nema nikakve posebne razlike.

Odaberi pravi!

'Važno je i provjeriti koji je probiotički soj u jogurtu, najčešće su obogaćeni s dobrim sojevima. Netko pije probiotske jogurte jer mu imaju fin okus, ali onaj tko sebi misli tako unaprijediti zdravlje trebao bi provjeriti je li jogurt obogaćen etabliranim probiotskim sojem. Najčešće ispitivani su Lactobacilus i Bifidobacterium koji se često nalaze u probiotskim pripravcima', objasnila je Iva Hojsak dr.sc. i dodala da je dovoljno konzumirati jedan takav mliječni proizvod dnevno ili probiotike konzumirati kroz neke druge pripravke.

Djeca koja uzimaju probiotike su zdravija

Iva Hosjak sudjelovala je u istraživanju koje je provela Klinika za dječje bolesti Zagreb, na temu "Može li LGG prevenirati nastanak crijevnih infekcija kod djece?". Dio istraživanja proveden je kod djece koja su boravila u bolnici, a drugi dio istraživanja u Dječjem vrtiću Matija Gubec u Zagrebu. U istraživanje je bilo uključeno više od 700 djece i to je najveća studija na tu temu u svijetu.

'Proveli smo dva istraživanja koja su bila odvojena. Oba istraživanja su se bavila pitanjem može li LGG prevenirati nastanak infekcija u djece, gledali smo crijevne i respiratorne infekcije. Jedno istraživanje je provedeno kod djece koja su bila u bolnici, a drugo istraživanje u vrtiću Matija Gubec. Istraživanje je pokazalo da su djeca koja su u bolnicama uzimala LGG imala manju učestalost crijevnih, respiratornih i nosokomijalnih infekcija (nosokomijalne infekcije su one infekcije koje nastaju u bolnici). Budući da tamo ima puno bolesne djece, te infekcije se lakše prenose, od sobe do sobe, od bolesnika do bolesnika. I najrazvijenije zemlje svijeta s intrahospitalnim infekcijama imaju problema. Čak i u Švicarskoj koja je izuzetno razvijena, svako deseto dijete dobije infekciju, u Hrvatskoj je otprilike kao u zapadnim zemljama.'

Istraživanje je provedeno tako da je dio djece uzimao jogurt koji u sebi nije sadržavao probiotike, a drugi dio jogurte obogaćene LGG-om i kod te djece zabilježen je znatno manji broj infekcija nego kod djece koja su uzimala placebo. 'Djeca koja su uzimala probiotike imala su manju učestalost infekcija gornjih dišnih puteva. Što se tiče crijevnih infekcija bilo ih je manje, ali ne statistički značajno, tako da to ne možemo staviti kao relevantno,' objasnila je Iva Hosjak dr.sc., i rekla da ono što govori protiv probiotika jedino može biti cijena: 'Nažalost nekim roditeljima nije lako financijski priuštiti djeci svaki dan probiotik, ali u zimskim mjesecima kad je incidencija kod djece od 1. do 5. godine češća, bilo bi vrlo poželjno davati im probiotik svaki dan.'