Let balonom - 'must' doživljaj

Igor Mikloušić, pilot instruktor iz Balon kluba Zagreb kaže kako su letovi balonom jedan od najljepših načina upoznavanja s regijom u kojoj živimo ili koju posjećujemo, a zbog svog jedinstvenog načina letenja, gdje doslovno lebdiš iznad krajobraza, uživaš u fantastičnim pogledima iz otvorenog vidikovca na 1000 metara ili kliziš preko krošanja, baloni su u relativno kratkom roku postali izrazito popularni i jedan su od 'must' doživljaja, koje svi moraju barem jednom doživjeti.

''Balon klub Zagreb danas je jedini aktivni balon klub u Hrvatskoj. Danas se tako možete zaputiti na let iznad predivnih zagorskih brega i kurija i doživjeti tu bajku na dlanu, poletjeti s terena Golf i Country kluba Zagreb i uživati u vizuri Zagreba ili se, pak, uputiti na let iznad Sjeverozapadne Istre, ploveći nježno iznad maslinika, vinarija i srednjovjekovnih gradića dok vas more okružuje na horizontu. Što se dobnih skupina tiče, nema pravila. Klubu se pridružuju svi, od mladih parova, koji često upravo u balonu kažu sudbonosno 'da' do obitelji ili grupa prijatelja. Nedavno su nam se na letu pridružile tri generacije - otac i kćer su djedu za 80. rođendan poklonili članarinu u klubu i let balonom''. 

''Ovisno o tome govorimo li o sportskom letenju balonima ili ovom, rekreativno - panoramskom, balonaštvo može biti sasvim različit doživljaj. Natjecanja, na kojima je cilj demonstracija pilotove vještine upravljanja balonom često se odvijaju u ekstremnim uvjetima, kada jaki vjetar testira sposobnosti i izdržljivost pilota. Ipak, rekreativno - panoramsko letenje na koje uzimamo naše 'first time' letače nešto je sasvim različito. Za ljude koji se s nama zapute na letove po prvi put biramo samo najmirnije uvjete, kada ih očekuje lagano uzdizanje do otprilike 1000 metara, uživanje u pogledu te kasnije mirno i lagano slijetanje. Neću reći da nema uzbuđenja, jer ipak u jednom trenutku stojite u košari, na otvorenom, na tisuću metara iznad zemlje i uživate u pogledu, ali možda bih te senzacije prije pripisao dopaminu nego adrenalinu'', objašnjava pilot.

Balonom do bajke na dlanu

Let balonom iznimno ovisi o vremenskim uvjetima. Iz Balon kluba Zagreb kažu kako su nebrojeno puta otkazali letove kada im vrijeme nije bilo idealno te kažu kako je to je jedini način da se bavi ovim sportom. Čak i ako se nešto dogodi, balon ima dvostruke sustave upravljanja i vrlo jednostavne upute u nuždi koje, ako se prate, putnike u svakom trenutku mogu sigurno prizemljiti. Pravila ponašanja u balonu vrlo su jednostavna i svi ih čuju na kratkom briefingu prije leta, smije se kretati po košari i hvatati pogled ili 'savršenu' fotku, samo se ne smije penjati na košaru ili povlačiti pilotske komande. Druga uputa je da se kod slijetanja letači pripreme tako da omekšaju stav u koljenima i da se prime za to predviđene ručke. Kada balon sleti, ne izlazi se iz košare dok to pilot ne dopusti. Naime, ako neko iskoči iz košare nakon što balon dotakne tlo, balon postaje lakši i ponovo se vine u zrak.

''Cijena leta balonom kod nas je, na sreću, još uvijek ispod europskog prosjeka, iako nas i baloni i osiguranja i održavanja jednako koštaju. Ono što pokušavamo ljudima koji nam se pridruže u Klubu na letenju pružiti, jest cjelokupan doživljaj. Od toga da se nalazimo na zajedničkom okupljalištu u gradu, transfera našim vozilima na uzletište, zakuske i osvježenja koje poslužimo letačima do pružanja skrivenih tajni koje se vide samo iz zraka i silnih anegdota s letova koje smo imali diljem svijeta. Baloni su relativno skupe letjelice čije se cijene kreću od 35 do 80 000 eura, a radni vijek jedne kupole balona je svega od 300 do 500 sati. Uz to, tu su naravno i osiguranja, registracije i gorivo za balon i za aute, a sami baloni moraju tijekom godine biti skladišteni u posebnim uvjetima. Pridodamo li uz to visoku cijenu same pilotske dozvole, dolazimo do cijene leta kakva jest'', objasnio je Igor Mikloušić, pilot instruktor.

Slobodno penjanje troši kalorije

Iz penjačke dvorane SPK Fothia Zapad kažu kako je popularnost slobodnog penjanja svake godine sve veća. Tim sportom možeš se baviti čitave godine, a penju se oni od 4 godine pa sve do preko 60 godina. Sve je više žena u ovom sportu pa čak i po broju prelaze muškarce. Objašnjavaju kako opasnosti postoje pa je zato važno završiti uvodni tečaj za dvoranu ili ako se želiš penjati u prirodi potrebno je završiti npr. sportsko penjačku školu u nekom klubu koji ima certificirane instruktore. Navode da ako se poštuju naučena pravila, opasnost je svedena na minimum, tj. nije ništa veća od nekih neadrenalinskih sportova.

''Freeclimbing je definitivno adrenalinski sport, ali s vremenom se tijelo ipak adaptira na visinu, stijenu i strah. Smanjenjem adrenalina i adaptacijom na stijeni dolazi ipak i do većeg užitka nego onog početnog koji je vezan uz adrenalin jer ti omogućava da se mirnije penješ te da uživaš u kretanju i savladavanju fizički napornih stvari na stijeni. Penjanje daje veliku sigurnost u drugim aspektima života, nakon što se naviknete na strah na stijeni, ostali strahovi značajno gube na vrijednosti. Ako je netko početnik koji se nikada u životu nije bavio penjanjem može početi s freeclimbingom i bez tjelesnih priprema'', kažu iz Fothia dvorane.

Jedna od privlačnih stvari u slobodnom penjanju je i opipljivost uspjeha. Kada se nakon uloženog truda popneš na zacrtani smjer (linija na stijeni koja je zacrtana u penjačkom vodiču) te kada ga upišeš u svoj penjački karton, možeš osjetiti stvaran uspjeh. Tehnike penjanja su raznolike i savladavaju se vremenom i treningom. Jednu liniju ili smjer na stijeni se može popeti na različite načine, ali je važno da si do vrha došla samo uz pomoć ruku, nogu i sprava za sigurnost. Smjer mora biti ispenjan u komadu, dakle ne smiješ sjesti u sigurnosni pojas prilikom penjanja. Tehnike nisu nužno vezane uz fizičku spremu, a često u početku žene imaju bolju tehniku jer imaju manje snage pa su fokusirane na kretanje na stijeni. Iz Fothia dvorane slobodno penjanje preporučuju sportašima koji vole prirodu, rekreativcima koji se žele pošteno umoriti, osobama kojima je potreban neki sport koji troši puno kalorija, ljubiteljima adrenalina te djeci koja se vole penjati.

Rafting avanture hrvatskim brzacima

Rafting je vrsta adrenalinskog sporta, obično na rijeci, gdje se grupa ljudi spušta gumenim čamcem niz riječne brzace s ciljem uzbuđenja, avanture i rasta adrenalina. Rafting, iako spada u skupinu ekstremnih sportova prvenstveno je rekreativan. Čamci su napravljeni od otporne višeslojne gume, a u većini slučajeva raft ima i kormilara koji upravlja raftom i navodi ga kroz riječne brzace. Svaki putnik u raftu opremljen je veslom, zaštitnim plutajućim prslukom i kacigom.

Hrvatska je bogata rijekama na kojima možemo uživati u rafting avanturama. No nekoliko divljih i uzbudljivih rijeka koje prolaze kroz očaravajuće krajolike čine se jako primamljivim za ljubitelje ovoga sporta. Rafting klub Huck Finn navodi kako je rijeka Dobra sigurna, branom kontrolirana rijeka čije su mirnije dionice s malim brzacima idealne za opuštanje, plivanje i uživanje u krajoliku i šumi. Tok rijeke Cetine spušta se u fascinantan prirodni kanjon i u ljetno vrijeme to je idealno mjesto za rafting koje tek nakon velikih kiša dobiva na pravoj snazi. Rafting na Cetini kombinira pravo uzbuđenje s plivanjem ispod slapova u Studencima. Dio Une od Štrbačkog Buka koji fascinira svojom visinom i snagom idealan je za raftinge teže kategorije. Lagani brzaci Kupe i Mrežnice pružaju miran, ali opuštajući i ugodan rafting s nešto više uzbuđenja za vrijeme visokih vodostaja.