Zero Waste: Je li to velika gnjavaža ili nešto što se da prakticirati?
Autorica naslovne fotografije: Marija Štefek Rukavina
Zero Waste, osim što je koristan za okoliš, štedi i novac. Kada se netko odluči za život bez otpada postaje svjesniji vlastitog konzumerizma, svega onoga što ulazi u njegov život i dom. Prije nego što kupiš nešto možda ćeš dva puta promisliti treba li ti to ili će se uskoro pretvoriti u otpad.
"U zero waste filozofiji se provlači 5 pravila: odbiti, smanjiti, ponovno upotrijebiti, kompostirati i reciklirati", objašnjava Anamarija Prgomet, osnivačica Zero Waist pokreta u Hrvatskoj.
Treba početi od jednokratne plastike, a recikliranje nije rješenje
Kako bi Zero Waste filozofiju integrirala u život bitno je krenuti malim koracima i postupno uvoditi promijene u svakodnevicu, kaže Prgomet i objašnjava: "U današnjem brzom svijetu konzumerizma, plastika je zauzela top mjesto među materijalima koji se koriste za sve vrste ambalaža i predmeta pod nazivom jednokratna plastika - kupi i baci. Takav sustav je neodrživ, a planet se guši u plastici. Osim toga, recikliranje nije rješenje jer se svega 9 posto plastike reciklira, a neke vrste plastike se ne mogu reciklirati, dok se neke mogu reciklirati samo dva puta. Nakon toga i dalje ostaju na planetu. Za razliku od plastike, materijali poput stakla se recikliraju beskonačno.
Umjesto linearnog sustava mi biramo sustav kružne ekonomije gdje je materija u opticaju. Stoga je bitno što više iskoristiti plastiku (ali i ostale materijale) koji se nađu u našim rukama. Nakon osvještavanja o štetnosti korištenja plastike, bitno je u što većoj mjeri smanjiti upotrebu jednokratne plastike: plastične vrećice, boce za vodu, slamke, pribor za jelo, pakiranja za hranu, šalice za kavu i zamijeniti ih predmetima koji su dugovječni.
Dobar primjer kako smanjiti dnevnu uporabu jednokratne plastike je upotreba platnenih vrećica za kupovinu u rinfuzi i platnenih vrećica za kupovinu općenito, korištenje staklenih boca za vodu, staklenih posuda za hranu, metalnih britvica, četkica za zube od bambusa. To su samo neki od predmeta koji uvelike doprinose smanjenju otpada", kaže Prgomet.
Čak 70 posto otpada je organskog podrijetla i može se kompostirati
Veliki dio otpada je organskog podrijetla (čak 70%) i može se kompostirati. "Kompostiranje je divan ritual vraćanja materije u prirodu i sudjelovanja u alkemiji života jer u prirodi sve stvoreno kruži i postaje nešto novo. Tako koštica postaje plod, hrana, kompost, humus koji udahnjuje novi život. Najviše ambalaže se nalazi u kupaonici i kuhinji, a većina tih proizvoda je štetna za ljude i okoliš zbog kemijskog sastava.
Ono što ne možemo pojesti, ne trebamo ni staviti na kožu jer koža je najveći organ koji diše i upija tvari koje nam dolaze u krvotok. Šampone i gelove za tuširanje treba zamjenjujemo sapunima i krutim šamponima, dezodorans i pasta za zube se lako naprave u kućnoj radinosti, ulja zamjenjuju kreme za lice, bambusovi štapići plastične štapiće za uši, pamučni mini ručnici za skidanje šminke zamjenjuju blazinice. Umjesto sredstava za čišćenje punih kemikalija dovoljno je upotrijebiti alkoholni ocat i sodu bikarbonu. Spužve za čišćenje i pranje posuđa odlično zamjenjuje lufa spužva i četke od kokosa, a umjesto deterdženta može se koristiti sapun za pranje posuđa.
Folije zamjenjuje bees wrap koji postoji i u veganskoj varijanti", otkriva Prgomet i dodaje: "Dosta tvornički procesuirane hrane je pakirano u jednokratnu plastiku, a hrana je prepuna raznih aditiva koji su nezdravi. Preporučujemo odvojiti malo vremena i pripremiti hranu kod kuće jer se tako hranimo zdravije i smanjujemo otpad. Također, umjesto u supermarketima treba kupovati od lokalnih proizvođača, potrebno je smanjiti unos mesa i mliječnih proizvoda (jer se za uzgoj stoke krče šume i iscrpljuje tlo), umjesto automobila, ako je moguće treba odabrati bicikl kao prijevozno sredstvo. I na kraju zasadi drvo i pošalji dobre vibracije majci Zemlji."