Prvi čovjek Applea, Steve Jobs je nakon duge bolesti preminuo od raka gušterače Besmrtan duh Stevea Jobsa

Nesretni datum za genijalne umove

Na isti datum kad je svijet izgubio još jednog od najvećih fizičara uopće, Alberta Einsteina, preminuo je Stephen Hawking od posljedica amiotrofične lateralne skleroze (ALS), paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića i s kojom se borio cijeli život.

Bio je sasvim nepokretan, u kolicima, a s vremenom je izgubio i sposobnost govora pa je s okolinom komunicirao uz pomoć računalnog sintetizatora glasa. Na svu sreću, bolest nije zahvatila njegov za čovječanstvo dragocjeni mozak, što mu je omogućilo da se i godinama nakon posvećuje svom radu.

Velik znanstveni doprinos

Ljudima je otkrio odgovore na brojna svjetovna pitanja, svoju najpoznatiju teoriju velikog praska, sažetu u znanstvenoj Bibliji Kratka povijest vremena (A Brief History of Time), te brojne znanstvene doprinose na poljima kozmologije i kvantne gravitacije, osobito u kontekstu crnih rupa.

Njegovi uspjesi krenuli su studiranjem fizike na Oxfordu te doktoriranjem kozmologije na Cambridgeu, što ga je vrlo brzo dovelo do članstva u Kraljevskom društvu iz Londona, jednom od najstarijih znanstvenih udruženja ikada. 

Do svoje smrti predavao je kao profesor primijenjene matematike i fizike na Lucasovoj katedri Sveučilišta Cambridge, naslijedivši mjesto svojih velikih prethodnika, Isaaca Newtona i Paula Diraca.

Imao je dva braka i troje djece, troje unučadi i veliki broj učenika.Kaže da vjeruje da će se "čudo otkrivanja" nastaviti dugo nakon što ga više ne bude.  Vješto je baratao i nosio se sa slavom pa se pamti i po svom nepogrješivom smislu za humor, a u znanstvenom je svijetu ostavio neizbrisive tragove koji su utjecali na poimanje svemira i svijeta uopće, poput skepticizma, kriticizma i brojnih teoretskih i empirijskih kontribucija. 

Mnogi danas nastavljaju taj posao, prema učenjima i u slavu ovog genijalnog uma, a pobrinuo se i za najmlađe svojom serijom knjiga za djecu o svemiru.

Upozoravao je na opasnost od lažnih vijesti!

Upozoravao je na opasnost od 'lažnih vijesti' desetljećima prije nego su one postale pravi problem, a pamtit će se i po promociji razuma, ravnoteže, strogoće, empirizma, logike i dokaza u svemu što je radio i predavao.

Najviše se bojao "iluzije znanja" koja se širila svijetom te upozorio na zavodljivost ignorantnosti. 

Prisjećat ćemo ga se brojne knjige, filmove, serije, čak i pjesme, no najviše po upozorenju koje je dao čovječanstvu, i kojeg je uveo u novu znanstvenu eru ljudske povijesti. 

Znanstvenici još ne znaju kako je Hawking uspio toliko živjeti!