Nakon svakog odlasaka u kupovinu kući se vraćaš ruku punih plastičnih vrećica i više ne znaš kuda bi s njima? U svijetu se tako godišnje potroši više od 500 milijardi plastičnih vrećica. Potrebna su im desetljeća da bi se raspale, a i tada za sobom ostavljaju plastičnu prašinu. Ne isplati ih se reciklirati jer je to skupo i teško provedivo.

Zabrana plastičnih vrećica

Organizacije za zaštitu životinja dodatno upozoravaju kako stotine tisuća životinja umire svake godine jer su pojele odbačene vrećice zamijenivši ih za hranu, ili se zapetljale u njih.

Zato su neke države, poput Kine, Izraela, Kanade, Južne Afrike i Irske, te gradovi kao što su San Francisco i Los Angeles, zabranili plastične vrećice ili uveli poseban porez na njih te na taj način ukinuli ili barem smanjili njihovu potrošnju.

U Hrvatskoj se to još nije dogodilo, ali se u sve više trgovina i supermarketa, osim običnih plastičnih, mogu kupiti i platnene vrećice.

Platnene torbe umjesto vrećica

Mlada web dizajnerica Tatjana Lisac i njezina majka Mirjana, koje u svom kućanstvu u zagrebačkoj Dubravi dosljedno primjenjuju mnoge principe "zelenog života", kupovale su i onda uvijek sa sobom nosile takve platnene vrećice za kupovinu, a sada su ih prema Tatjaninom dizajnu počele same izrađivati.

"Obično su te platnene vrećice koje smo kupovale ili dobivale u dućanima na sebi imale neku reklamu, a bile su i dosta tanke pa sam pomislila kako bi trebalo napraviti dobru, čvrstu i izdržljivu platnenu torbu, koja ne bi bila samo zamjena za plastične vrećice, već bi i lijepo izgledala", priča Tatjana.

Pronašla je proizvođača upravo takvih torbi, koje onda sama ukrašava svojim crtežima. Napravljene su od čvrste žutice, 100-postotnog neizbjeljenog pamuka, a crtež je otisnut eko-bojama. Dio veselog crteža na torbi je pčelica ispod koje piše "Green" pa budući da se na engleskom pčela kaže Bee, to je zapravo poruka "Be Green", to jest "Budi zelen".

Osnovala je i udrugu "Budi zelen - Be green" kroz koju će nastojati educirati ljude o ekologiji i štetnosti plastičnih vrećica te provoditi razne akcije.

Prave eko kućanice

Upitali smo majku i kćer Lisac po čemu bismo ih još mogli nazvati "eko-kućanicama" i dobili opsežan odgovor: 

"Unatrag par godina smo zajedno, zbog nekih zdravstvenih problema, promijenile prehranu pa sada jedemo uglavnom integralnu hranu iz organskog uzgoja, slijedeći mnoge makrobiotičke principe.

Većinu namirnica kupujemo u trgovinama zdravom hranom i naručujemo s jednog eko imanja.

Kod kuće smo si ugradile pročišćivač vode, a same si miksamo ljekovite sokove od voća i zelenog povrća. Redovito pečemo svoj integralni kruh, za kojega si pšenicu same izmeljemo u malom kućnom mlinu.

Sve se to pozitivno odražava na zdravlje i raspoloženje, poboljša se probava i izgled kože, a znamo da pritom pomažemo i u očuvanju okoliša", ispričale su nam, nadopunjujući se, Mirjana i Tatjana.

Paze i s čim peru i čiste svoj dom pa koriste ekološka sredstva za pranje posuđa i rublja, kao i prirodnu kozmetiku. Tatjana se pomalo bavi aromaterapijom pa već sama izrađuje za sebe prirodne kreme i primjerice, osvježivače zraka.

I ona i njezina mama sklone su prirodnim načinima liječenja pa su nam ispričale kako su čak i svojoj kujici Neri ozljedu izliječili posebnom aromaterapeutskom mješavinom. 

Kada preko svojih torbi drugima poručuju da budu zeleni, ove dvije žene svojim načinom života zaista stoje iza toga.

Više info: anajtat@hi.t-com.hr