Predsjednici država i vlada G20 odobrili su danas povijesni dogovor o reformi međunarodnog poreznog sustava koji bi trebao dokinuti porezna utočišta uvođenjem minimalnog korporativnog poreza od 15 posto na dobit multinacionalnih kompanija.

Postignut važan dogovor oko porezne reforme

“Danas su svi predsjednici zemalja G20 odobrili povijesni dogovor o novim međunarodnim poreznim propisima pa tako i o minimalnom međunarodnom porezu, koji će prekinuti nadmetanje u smanjivanju poreza kada je riječ o oporezivanju kompanija”, rekla je u priopćenju američka ministrica financija Janet Yellen. Nova pravila bi trebala stupiti na snagu 2023.,  a službeno će se potvrditi u završnoj izjavi G20 u nedjelju, rekli su izvori bliski pregovorima u Rimu.

Zadaća ove reforme je spriječiti da multinacionalne kompanije, osobito GAFA (kratica za Google, Amazon, Facebook i Apple), koje su izvukle veliku korist iz pandemije covida-19 i restriktivnih mjera, plaćaju smiješno male poreze u odnosu na prihode. Drugi dio reforme je uvođenje minimalne porezne stope od 15 posto na dobit multinacionalnih kompanija. Države će sada moći naplaćivati ​​porez od tvrtki čak i ako su već platile niže poreze u drugim državama kako bi se nadoknadila razlika.

Slaba nada za postizanje klimatskog sporazuma

Iako su čelnici G20 prvog dana samita uspjeli dogovoriti povijesnu međunarodnu poreznu reformu, to im zasad ne uspijeva s još važnijim klimatskim sporazumom. Po medijima koji su se domogli nacrta završne deklaracije sa skupa, specifični klimatski ciljevi nisu usuglašeni. “Neki elementi deklaracije o klimi još se pregovaraju”, kazao je neimenovani dužnosnik Bijele kuće.

Čak i ako se postigne neki napredak do završetka samita u nedjelju, radne verzije koje kolaju među novinarima izazivaju bojazan da će sporazum biti općenit. Nevladine organizacije posebno brine što nema jasnog vremenskog roka da postizanje “nulte emisije”.

Nema zasad niti dogovora ni ciljanog roka za ukidanje subvencija za fosilna goriva. Takav rezultat bio bi posebno razočaravajuć jer u nedjelju navečer u Glasgowu počinje klimatski samit COP26 koji će okupiti mnogo širi krug zemalja od G20, koji čine razvijene zemlje poput SAD-a i članica EU-a i ekonomije koje se brzo razvijaju poput Kine, Rusije, Brazila i Indije i veliki su emiteri stakleničkih plinova.

“Onima koji dolaze iza nas ne smijemo ostaviti planet prepun sukoba, iscrpljenih resursa”, kazao je talijanski predsjednik Sergio Mattarella na svečanoj večeri za sudionike samita. “Stiglo je vrijeme za ključne odluke. Oči milijardi ljudi, cijelih naroda, uprte su u nas i na rezultate koje možemo ostvariti”, rekao je.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel priznao je ranije da su pregovori teški jer su neke zemlje “ovisne o ugljenu”, ali nije izrijekom spomenuo Rusiju i Kinu.

Nekoliko tisuća ljudi u međuvremenu je prosvjedovalo u Rimu za zaštitu klime.