Što učiniti u slučaju ugriza zmije i gdje su staništa zmija otrovnica kod nas

Thinkstock
Posljednjih tisućljeća zmije su na lošem glasu uglavnom zbog priče o Adamu i Evi koje je zmija nagovorila da pojedu plod sa zabranjenog stabla. I dok se ljudi s pravom boje ovih životinja čiji ugriz ili stisak mogu biti smrtonosni, ipak je bitno proširiti svijest i o njihovoj pozitivnoj ulozi u ekosustavu. Upravo radi toga 16. srpnja obilježava se Svjetski dan zmija.
Vidi originalni članak

Od 3.500 vrsta zmija širom svijeta, samo ih je oko 600 otrovno, od kojih 330 živi u Indiji. Postoji 200 vrsta zmija koje  predstavljaju značajan rizik za ljudski život. Zmija je jedan od najstarijih likova koji se provlači kroz priče i mitove i cijenjena je u civilizacijama širom svijeta. Vrlo su učinkovite grabežljivice i igraju vitalnu ulogu u održavanju prirodne ravnoteže (reguliraju populaciju glodavaca koji uništavaju usjeve i prenose bolesti). Hrane se različitim životinjama uključujući insekte, sitne glodavce i žabe. Neke velike zmije mogu pojesti čak i manjeg jelena. Iako se zmije značajno ne love, ipak su na neki način ugrožene zbog uništavanja njihovih prirodnih staništa. Svjetski dan zmija je uspostavljen s namjerom da se ljudi više senzibiliziraju za njih, a dobar početak je posjet lokalnom ZOO-u. Sve zmije u Hrvatskoj zabranjeno je ozljeđivati, ubijati, uznemiravati, loviti i držati u zatočeništvu.

Neobična terapija Zmijska masaža: Piton kao glavno sredstvo rješavanja napetosti u leđima!

Zombie zmije Zmije se prave mrtve kako bi privukle žrtvu, a onda ju napadaju

Što učiniti u slučaju ugriza zmije?

Zmije će ugristi jedino ako se osjećaju ugroženo, inače bježe od ljudi. Otrovnice imaju kratko i zdepasto tijelo, dok su one neotrovne duge i tanke. Ranu od ugriza neotrovne zmije treba isprati vodom, namazati antibiotskom kremom i zamotati. U slučaju ugriza otrovnice:

  • Najbolje je leći na pod i pustiti da rana krvari jer tako iz nje izlazi i otrov.
  • S područja oko rane ukloni odjeću ili nakit jer će tkivo oticati.
  • Iako to u filmovima često vidimo, ruka ili noga na kojoj je ugriz ne smije se stezati iznad rane, kao ni isisavati otrov ustima.
  • Do dolaska u bolnicu suzdrži se od pijenja bilo kakve tekućine jer će ubrzati širenje otrova.
  • Vrlo je važno liječniku doći u roku dva do tri sata.
  • S obzirom na to da se mnogi ljudi uspaniče kad ih zmija ugrize i nisu sigurni o kakvoj vrsti se radi, u takvim situacijama najbolje je ponašati se kao da se radi o otrovnici i požuriti liječniku.
  • Prvo i najvažnije pravilo je umiriti se. Tako se usporava rad srca i otrov se tijelom širi sporije.

Kako se ponašati u prirodi i što odjenuti:

  • Dok hodaš prirodom, posebno kamenjarom ili mjestima gdje znaš da ih ima, dobro je sa sobom nositi štap i povremeno lupkati po kamenju. Buka će zmije otjerati iz tvoje blizine.
  • Stručnjaci preporučuju na izlete odlaziti u zatvorenim cipelama i dugim hlačama.
  • Vidiš li zmiju, ne pokušavaj je tjerati štapom ili udariti jer bi se mogla prepasti i ugristi te. Umjesto toga polako se udalji od nje, bez naglih pokreta.
  • Suzdrži se od fotografiranja.
  • Provjeravaj mjesta u prirodi prije nego na njih sjedneš i izbjegavaj gustiš.
  • U našim krajevima moguće je naići na 12 vrsti neotrovnih zmija i tri vrste otrovnica, a to su poskok, riđovka i planinski žutokrug.

Zmije otrovnice

Poskok

je najotrovnija zmija u Europi. U potrazi za hranom zna se popeti na drveće ili grmlje. Najradije obitava u kamenjarima, jer voli suha i stjenovita staništa. Obitava i uz more i na kopnu. Budi posebno oprezna u otvorenim šumama, blizu suhozida, u vinogradu ili poljoprivrednim površinama. Osjeti li se ugroženom, počet će siktati. Otrov je smrtonosan. Može narasti do 90 centimetara, ima trokutastu, plosnatu glavu i roščić na vrhu njuške. Na leđima imaju tamnu cik-cak liniju, a boja gornjeg dijela tijela im se mijenja pa može biti siva, žuta ili smeđa.

Riđovka

Otrov ove vrste nije smrtonosan, ali rezultira nepodnošljivom boli i jakom mučninom te je odlazak liječniku preporuka stručnjaka. Živi uglavnom u kontinentalnom dijelu zemlje i često se mogu vidjeti blizu močvarnih područja. Boravi ispod kamenja ili korijenja. Može narasti do 80 centimetara, ima deblje tijelo, spljoštenu njušku i cik-cak linije na leđima. Vrlo rijetko te linije nema.

Planinski žutokrug

Ugristi će samo, ako ga čovjek izaziva, kao i ostale zmije, ali otrov nije smrtonosan. Od ugriza se dobije lagana temperatura i mjesto oko rane otekne. Ova zmija slična je riđovki. Ima tamnu cik-cak šaru na leđima, a naraste do 50 centimetara. Voli suhe, travnate površine.

 

Posjeti missZDRAVA.hr