SAD planiraju izaći iz Pariškog sporazuma, a stručnjaci za klimu proglasili cilj od dva stupnja 'mrtvim'
Simon Stiell, izvršni tajnik Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC), iznio je prioritete uoči godišnjih pregovora o klimi u studenom i potaknuo zemlje da pripreme snažnije nacionalne klimatske planove ove godine, čak i nakon što je američki predsjednik Donald Trump rekao da će iz Pariškog sporazuma ukloniti drugog najvećeg svjetskog emitera stakleničkih plinova.
"Jedna se zemlja može povući, ali drugi već stupaju na svoje mjesto kako bi iskoristili priliku i požnjeli goleme nagrade: snažniji gospodarski rast, više radnih mjesta, manje zagađenja i daleko niže zdravstvene troškove, sigurniju i pristupačniju energiju", rekao je Stiell u govoru u glavnom gradu Brazila. Uz njega je bio predsjednik COP30, veleposlanik André Corrêa do Lago.
Stiell je rekao da je u 10 godina od usvajanja Pariškog sporazuma svijet postao podjeljeniji, ali se proces pregovora o klimi "uspio oduprijeti trendu".
Neke su se vlade suočile s političkom reakcijom na klimatske politike. Kandidati zelenih u Europi gube podršku, a SAD je izabrao Trumpa, koji je vodio kampanju protiv programa Bidenove administracije usmjerenog na klimu.
Unatoč tome, Stiell je rekao da je svijet mobilizirao oko 2 bilijuna dolara za financiranje borbe protiv klimatskih promjena iz "gotovo ničega" u posljednjem desetljeću. To je novac za potporu naporima siromašnijih zemalja da smanje emisije i prilagode se klimatskim utjecajima.
Pozvao je zemlje da povećaju iznos financiranja. Na prošlogodišnjem klimatskom samitu, konferenciji COP29 u Bakuu, dogovorili su se da će izdvajati 300 milijardi dolara godišnje do 2035.
Stiell je rekao kako očekuje da će velika većina zemalja podnijeti nove nacionalne klimatske planove prema Pariškom sporazumu ove godine. UNFCCC ima rok do 10. veljače za podnošenje tih planova, ali mnoge su zemlje rekle da će ih predati kasnije tijekom godine.
Stručnjaci za klimu proglasili cilj od dva stupnja "mrtvim"
Ograničavanje dugoročnog globalnog zagrijavanja na dva stupnja Celzijevih, što je alternativni cilj Pariškog sporazuma o klimi, u međuvremenu je postalo nemoguće, smatraju vodeći stručnjaci za klimu.
Autori istraživanja koje je vodio ugledni klimatolog James Hansen, zaključili su da je Zemljina klima osjetljivija na povećanje emisija stakleničkih plinova nego se mislilo, objavljeno je u časopisu „Okoliš: Znanost i politika za održivi razvoj”.
Ambiciozni scenarij klimatskih promjena UN-ova Panela za klimu (IPCC), koji planetu daje 50 posto izgleda da ograniči zagrijavanje na ispod dva stupnja Celzijevih do 2100., „više nije moguć”, rekao je Hansen na brifingu za novinare.
Hansen je bivši istaknuti znanstvenik NASA-e poznat po tome što je američkom Kongresu 1988. rekao da se događa globalno zagrijavanje.
Hansen i njegovi kolege tvrde da količina stakleničkih plinova koja je već ispuštena u atmosferu izgaranjem fosilnih goriva znači da je veće zatopljenje zajamčeno.
Temperature će u godinama koje dolaze biti veće u odnosu prema predindustrijskim razinama za 1,5 stupnjeva Celzijevih ili više, što će biti razorno za koraljne grebene i izazivati jače oluje, a do 2045. porast će za oko dva stupnja Celzijevih.
Znanstvenici procjenjuju da će topljenje polarnog leda i utjecanje slatke vode u sjeverni Atlantik izazvati prekid glavne oceanske struje AMOC-a (Atlantska meridijalna preokretna cirkulacija) u roku od 20 do 30 godina.
Struja donosi toplinu u razne dijelove planeta kao i nutrijente važne za život u oceanu.
Njezin prekid „izazvat će velike probleme, uključujući podizanje razine mora od nekoliko metara, pa kolaps AMOC-a opisujemo kao točku nakon koje nema povratka”, navodi se u istraživanju.
Države su Pariškim klimatskim sporazumom 2015. dogovorile da će nastojati ograničiti globalno zagrijavanje do kraja stoljeća na 1,5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijske razine.
Znanstvenici su zaključili da je taj prag kritičan za sprječavanje prekida glavnih morskih struja, naglog topljenja permafrosta na sjeveru i kolapsa tropskih koraljnih grebena.
Cilj od 1,5 stupnjeva Celzijevih već je prekoračen u zadnje dvije godine, po podacima Kopernika, europskog sustava za praćenje klime, premda Pariški sporazum govori o dugoročnom trendu kroz desetljeća.
Globalno zatopljenje od dva stupnja Celzijevih imalo bi i veće posljedice, uključujući nepovratan gubitak ledenog pokrivača, planinskih ledenjaka i snijega, morskog leda i permafrosta.
Autori su priznali da rezultati istraživanja izgledaju mračno, ali tvrde da je za promjenu potrebno poštenje.
"Nećemo pomoći mladima ako ne budemo realni u klimatskim procjenama i ako ne ukažemo na neučinkovitost sadašnjih politika za ograničenje globalnog zagrijavanja", upozorili su.
"Danas smo, s rastućim krizama uključujući globalne klimatske promjene, stigli do trenutka kada se moramo pozabaviti problemom partikularnih interesa", dodali su, naglašavajući da su ipak "optimistični" u pogledu budućnosti.