Deforestacija je, zajedno sa sagorijevanjem fosilnih goriva, najvažniji uzrok klimatskih promjena, jer šume pohranjuju ugljen, dok paljenje ili sječa šuma oslobađa taj ugljen u atmosferu. Osim što škodi klimi, smanjenje šumskih površina gura mnoge biljne i životinjske vrste prema iščeznuću zbog gubitka staništa. Htjela bi se uključiti u globalnu kampanju protiv deforestacije, ali ne znaš kako bi dala doprinos osim sadnjom stabla? Sadnja drveća donosi mnogo dobra, ali možda nemaš uvjeta za to. Ako je tako u tvom slučaju, poduzmi jednostavnije korake s kojima ćeš također pomoći očuvanju šumskih površina. Pogledaj što ti je sve na raspolaganju!

Koristi reciklirani papir i platnene vrećice

Kupuj proizvode od recikliranog papira. Kad kupuješ papirnate proizvode traži one čija su vlakna napravljena od rabljenog i recikliranog papira. Što je veći postotak recikliranih vlakana, to bolje. Također, nastoj zamijeniti papirnate proizvode s predmetima za višekratnu upotrebu – dakle, sa salvetama i ručnicima od tkanine te tanjurima i čašama od keramike. Odbaci papirnate (i plastične) vrećice za kupovanje i prijeđi na platnene – za njihovu proizvodnju nije potrebno sjeći drveće. Ako rabiš papirnate vrećice, nađi im novu namjenu i nakon što ti više ne može poslužiti za nošenje stvari – neka ti posluže za zamatanje ili kao podloga.

Manje printaj i koristi elektronske račune

Procijeni možeš li prorijediti printanje. Prije nego što ispisuješ ono što baš moraš, provjeri tekst, ispravi sve pogreške i ispiši samo konačnu verziju. Piši i printaj na obje strane papira. Ako ti printer nije prilagođen za automatsko korištenje obaju strana, a ti trebaš isprintati više stranica u nizu, žrtvuj par sekundi svog vremena za ručno umetanje i okretanje listova. Počni koristiti elektronske račune. Ugovori primanje računa e-mailom sa svim kompanijama koje dopuštaju takvu mogućnost. Hrvatski davatelji telekomunikacijskih usluga to odavno prakticiraju, a osim računa dostavljaju i ispis poziva u digitalnom obliku.

Čitaj digitalne knjige, otkaži reklame i jedi biljnu hranu

Provjeri koji je od tvojih omiljenih magazina dostupan u elektronskom obliku pa ugovori pretplatu na digitalno izdanje. Moći ćeš i spremiti svoj primjerak na tvrdi disk, ako želiš ponovno čitati. Istu stvar poduzmi i u pogledu knjiga. Sve je više izdanja u digitalnom formatu, kao i uređaja prilagođenih za udobno čitanje na ekranu kao što su Kindle, iPad, Galaxy Tab i drugi.

Zamoli dostavljače da ti prestanu donositi reklame i prospekte. U naprednijim sredinama moguće je obustaviti dostavu neželjenih pošiljki s par poteza mišem i tipkovnicom. Mnoga su stabla osuđena na sječu da bi se napravilo više mjesta za ispašu stoke. Što više govedine jedeš, više sudjeluješ u sječi šuma. Jedenje hrane koja je niža na hranidbenom lancu ima manje nepovoljnog učinka po okoliš, a i zdravija je.

Na sljedećoj stranici pročitaj komentar WWF-a.

Komentar WWF-a

Hitno očuvanje šuma jedan je od imperativa koje promovira i Svjetski fond za zaštitu prirode (World Wildlife Fund; WWF), jedna od najvećih i najuglednijih nezavisnih svjetskih organizacija za zaštitu prirode.

Tijekom 2011. godine, koja je proglašena Međunarodnom godinom šuma, WWF je objavio Izvještaj o živućim šumama kojim se predlaže nova metoda krčenja šuma. Njome bi razlika između količine šuma koje se iskrče ili degradiraju i pošumljenih područja bila jednaka nuli (ZNDD – zero net deforestation and forest degradation), što bi činilo osnovnu svjetsku referentnu točku za izbjegavanje opasnih klimatskih promjena te zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti.

Održavanje ZNDD-a nakon 2030. godine, kada se očekuje značajan porast populacije i dohodaka, zahtjeva da šumarstvo i poljodjelstvo proizvode više, koristeći pritom manje zemljišta i vode te nove obrasce potrošnje koji zadovoljavaju potrebe siromašnih dok se rješavaju otpada i prekomjerne potrošnje. Uz takve promjene, ZNDD se može održavati bez stvaranja nedostataka u hrani, drvu, biorazgradivim materijalima ili bioenergiji.

Odgađanje ZNDD-a do 2030. godine ili poduzimanje nekih ''polu-mjera'' dovelo bi do velikih i nepovratnih gubitaka u biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava. ''Kako bismo spriječili napredak klimatskih promjena trebamo početi rješavati status emisija uzrokovanih krčenjem i gubitkom šuma. Što duže odgađamo primjenu ove metode, ona će biti sve teža'', navode u WWF-u.

Pročitaj što alpinist Stipe Božić kaže o šumama.