Ovoga puta za ugibanje velikoga broja ovih školjaka krivac nisu direktno krivi ljudi, već širenje parazita zbog, po riječima znanstvenika, porasta temperature mora. Naime sada je prosječna temperatura mora oko 13,5 stupnjeva, a zbog globalnog zatopljenja još će se povećavati i logično je pitanje hoće li se periske ikada više vratiti u more i kako to izvesti?

Prije tri godine pomor Periski započeo je u Španjolskoj, a lani stigao i do naše zemlje. Inače, ova atraktivna školjka u našem je moru ugrožena vrsta, strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode te europskom Direktivom o staništima, koja nalaže uspostavu sustava stroge zaštite životinjskih vrsta. To podrazumijeva da ih se ne smije hvatati ili ubijati, namjerno uznemiravati (naročito u vrijeme razmnožavanja, hibernacije i migracije), a zabranjeno je i uništavati im lokalitet za razmnožavanje te prodavati primjerke iz divljine.

Periske sada ugibaju zbog parazita koji su se pojavili zbog zagrijavanja mora, a do prije par godina su ih ljudi čupali za suvenire

Do prije tri godine, glavni uzročnik ugroženosti bile su aktivnosti ljudi, od čupanja periski zbog suvenira, do ugrožavanja njihovih staništa gradnjom na pomorskom dobru.  Premještanje periski jedno je od dobrih rješenja, no nije ga jednostavno izvesti, a postoji i mogućnost ugibanja. Naime, premještanje periski izaziva im veliki stres pa postoji velika mogućnost da ne prežive.

Iz Ministarstva gospodarstva i zaštite okoliša tvrde da se kod nas trenutno u prirodi nalazi svega 11 periski, dok ih je 10 u akvarijskim bazenima. No, postoji mogućnost da je broj periski u prirodi zapravo veći pa su pozvali i građane da im šalju fotografije i informacije o prisutnosti živih ili uginulih školjaka.

Znanstvene institucije i akvariji diljem Europe trenutno na životu održavaju stotinjak periski pod ljudskom skrbi, od kojih je većina smještena u Španjolskoj. Kod nas isto tako već neko vrijeme traje projekt u kojem sudjeluje više ustanova – Javna ustanova „More i krš“ (za južni Jadran), Javna ustanova Park prirode „Telašćica“ (za srednji Jadran) i Javna ustanova Nacionalni park „Brijuni“ (za sjeverni Jadran).

Čuvaju periske u karantenskim bazenima

One koordiniraju i provode aktivnosti očuvanja periske na regionalnoj razini te surađuju s inozemnim partnerima. Neke od aktivnosti koje provode su identifikacija onih periski koje bi se mogle razmnožavati i stvoriti prirodni imunitet, postavljenje kolektora ličinki te zaštita prikupljenih jedinki od antropogenih djelovanja i od prirodnih predatora te ex-situ zaštita određenog dijela živih jedinki u karantenskim bazenima.

Pokrenuta je inicijativa pokretanja kolektora za mlađ Tatjane Bakran-Petricioli i Silvije Kipson sa zagrebačkog PMF-a. Mlade ličinke koje se prikupe šalju se u Aquarium Pula, jedinu ustanovu koja ima dozvolu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za ex situ čuvanje plemenitih periski.

Malobrojne preživjele jedinke od ključne su važnosti za obnovu populacije. Stoga je vrlo važno osigurati potomstvo ovoga školjkaša kako bi periska ponovno pronašla svoj dom u našem moru. Preostaje nam jedino vjerovati i nadati se pozitivnom ishodu.

Naš partner projekta, HEP, mijenja se na zeleno, možeš i ti! Realizacija obnovljivog scenarija Hrvatske elektroprivrede rezultirat će povećanjem udjela obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju HEP-a za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh godišnje do 2030. godine. Više saznaj ovdje!