Građevine koje šire bolesti

Možda si primijetila da te zahvaćaju zdravstvene tegobe svaki put kad se nađeš u izvjesnoj zgradi, a kad izađeš iz nje tegobe nestaju. Oči ti suze, curi ti iz nosa, koža ti se suši ili te svrbi, glava te boli i obuzima te umor. I drugi koji navraćaju u taj prostor žale se na iste smetnje.

Iz ovog opisa proizlazi da patiš od Sindroma bolesne zgrade (Sick Building Syndrome ili skraćeno SBS). Zapravo si ti ta koja se osjeća bolesno, ali je zgrada krivac. Sindrom bolesne zgrade skup je raznolikih smetnji koje pogađaju osobe koje borave u zgradi, većinom u novogradnji, a često u poslovnim zgradama.

Krivci: izolacija i ustajali zrak

Ponekad tegobe zahvaćaju samo one koji borave u dijelu prostorija, a ponekad se događaju u cijeloj zgradi. Stručnjaci na temelju pritužbi ljudi zaključuju kako nešto nije u redu s unutrašnjosti takvih građevina, a najvjerojatniji krivac je loša kvaliteta zraka.

Istraživanja su pokazala kako mnoge takve zgrade imaju prozore koji se ne mogu otvoriti, tako da je u njima smanjena potrošnja energije. Posljedično, u unutrašnjosti se nakupljaju plijesan, gljivice, grinje, kemikalije od sredstava za čišćenje ili boja, pesticidi, dim cigareta i slično. Među uzrocima smetnji mogu biti i previsoka ili preniska temperatura zbog neprikladne primjene zagrijavanja ili rashlađivanja, zračenje velikog broja računala ili prenapučenost.

Najgore su novogradnje

Sindrom bolesne zgrade je 1984. godine priznala i Svjetska zdravstvena organizacija, izvijestivši da 30 posto novih ili obnovljenih zgrada izaziva zdravstvene smetnje korisnicima. Neki od toksina poput ispušnih plinova iz vozila, ulaze u zgradu s ulice kroz sustav grijanja i klimatizacije, a onda se miješaju s otprije prisutnim toksinima i stvaraju nepodnošljivu smjesu.

Među žrtvama ovog sindroma ima više žena nego muškaraca, što je posljedica veće brojnosti žena u zanimanjima koja se odvijaju u uredima, a ne njihove veće ranjivosti na uvjete u poslovnim zgradama. Sindrom bolesne zgrade može prerasti u teže stanje zvano 'zgradom uvjetovana
bolest'. U tom slučaju, tegobe izazvane toksinima unutar zgrade opstaju i nakon izlaska iz zgrade.

Kako 'izliječiti' zgradu?

U slučaju da nisi vlasnica poslovne zgrade te imaš tegobe, možeš se požaliti vlasniku, upravitelju ili najviše rangiranom menadžeru do kojega možeš doći. Dok čekaš njihovu intervenciju na poboljšanje uvjeta, zajedno s drugim korisnicima zgrade poduzmi mjere koje su vam dostupne, a za koje vam ne treba odobrenje nadređenih. Potraži prirodne zamjene za sredstva za osvježavanje zraka i za čišćenje. Postavi biljke u prostoriju u kojoj najčešće boraviš jer one upijaju toksine iz zraka. Raširi zavjese, podigni rolete i pusti sunčeve zrake u prostoriju. Prirodna negativna ionizacija i ultraljubičasti valovi također pročišćuju zrak.

Instaliraj ultraljubičastu (UV) lampu jer ona ubija bakterije, plijesan, gljivice i druge mikrobe u ventilaciji. Studije su pokazale da je stopa tegoba niža u zgradama u kojima su postavljene UV lampe. Pozitivne učinke UV lampi najuvjerljivije je dokazalo istraživanje provedeno u kanadskom Montrealu. Količina štetnih tvari u ventilaciji pod utjecajem UV lampi smanjila se za 99 posto, a stopa zdravstvenih smetnji spustila se za 20 posto.

Na sljedećoj stranici saznaj koje simptome oboljenja od Sindroma bolesne zgradi navodi specijalist oftalmolog primarijus dr. sc. Igor Petriček iz Klinike za očne bolesti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, KBC Zagreb.

Umor, depresija, iritiranost

''Po definiciji Svjetske Zdravstvene Organizacije, Sindrom bolesne zgrade jest stanje karakterizirano iritacijama sluznica, vegetativnim smetnjama kao što su glavobolje i umor, a isto tako i afekcijom mentalnog zdravlja, depresijom i iritiranošću'', tvrdi specijalist oftalmolog primarijus dr. sc. Igor Petriček te dodaje kako postoje mnoge kontroverze oko toga postoji li taj sindrom kao takav ili je definiranje sindroma na osnovu zgrade u kojoj se boravi, a ne kliničkog stanja pacijenta medicinski neprihvatljivo.

''Sindrom bolesne zgrade obuhvaća niz čimbenika povezanih sa zgradom: fizičkih, kemijskih, bioloških i psiholoških. Drugim riječima, uzroci kao i rješenja stanja zadiru duboko izvan medicine, od građevinarstva i arhitekture pa do ergonomije i organizacije rada. Po tome je Sindrom bolesne zgrade jedinstven entitet, kojemu mnogi osporavaju legitimnost, jer je većina smetnji koje se opisuju kao dio Sindroma bolesne zgrade već opisana i svrstana u druga područja medicine, kao što je najčešće medicina rada.''

Smetnje sluznica i kože te glavobolja

Petriček dodaje kako se kao simptomi Sindroma bolesne zgrade najčešće navode smetnje sluznica i kože te glavobolja, dok su smetnje funkcije osjetila i lokomotornog sustava rjeđe. ''Navode se prije svega kronični konjunktivitis, začepljenost nosa, kihanje, šmrcanje, kašalj, suhoća grla te upala sinusa. Također se javljaju i kontaktni i nekontaktni dermatitis, prije svega na rukama.''

''Glavobolje su, uz očne smetnje, najčešće navođene tegobe povezane s boravkom u određenom prostoru. Najčešće su tenzijske prirode zbog uredskog rada u prisilnom položaju ruku te je zbog toga upitno njihovo povezivanje sa zgradom, već se ono prije svega može povezati s uvjetima radnog mjesta. Osim glavobolja, depresije i iritiranosti, stanje koje se povezuju sa zgradom u kojoj se boravi je i letargija.''

Oprezno s klimatiziranim prostorijama

Kao najčešći uzrok smetnji u većini napisanih radova, tvrdi Petriček, navedena je kvaliteta zraka koja je direktno povezana s klimatizacijom prostorija, a koja izaziva isušivanje sluznice dišnih puteva (kašalj i šmrcanje), a kod oka suzenje i crvenilo. ''U slučaju očiju, objektivno je ustanovljeno da klimatizacija destabilizira suzni film. U Italiji je utvrđeno da u klimatiziranim uredima 30 posto zaposlenih ima navedene očne smetnje, u usporedbi sa svega 15 posto u prirodno zračenim uredima.''

''U Francuskoj je zabilježen pad učestalosti simptoma Sindroma bolesne zgrade kod zaposlenih između 40 i 50 posto nakon preseljenja u bolje klimatiziranu zgradu. Bolji način klimatizacije ne daje samo zdravstvene učinke: u Kanadi je zabilježena 11 posto veća radna produktivnost u bolje klimatiziranim prostorima'', tvrdi te dodaje kako su u klimatiziranom zraku najvažniji fizički parametri protok, temperatura i vlažnost.

Trajno rješenje je preseljenje u bolje organiziranu zgradu

Iako od simptoma Sindroma bolesne zgrade nitko izravno ne umire, Petriček navodi kako učinci njihova dugotrajna kumuliranja mogu itekako narušiti zdravlje pojedinca i zajednice te bitno smanjiti produktivnost. ''Promjena u samoj zgradi u kojoj se boravi jedino je pravo rješenje. Zrak, svjetlo, voda, raspored prostorija i radnog prostora moraju se prilagoditi čovjeku. U slučaju da je to nemoguće, preseljenje u bolje organiziranu zgradu jedino je trajno rješenje.''

Ipak, kao neka od rješenja koja mogu djelomice pomoći, spominje primjerice korištenje ekrana računala s niskom refleksijom te njegovim stavljanjem na pravilnu visinu kako bi se barem djelomice smanjile smetnje očiju. ''Također, pravilno određena dioptrija smanjuje napor u očima, a kvalitetan zrak koji je dovoljno vlažan i bez alergenih čestica neće izazivati toliko često osjećaje žarenja i pečenja u očima, izazvane prekomjernim isušivanjem površine očiju te alergijskom reakcijom spojnice'', zaključuje Petriček.

Više o zdravstvenim problemima uzrokovanim klimom možeš pročitati ovdje.