Posjetili smo zanimljivo predavanje o ekoproizvodima u Makronovi koje su održali Anita Bočkor koja intenzivno surađuje s domaćim ekopoljoprivrednicima u cijelom procesu od proizvodnje do distribucije ekoproizvoda na police i Damir Rosipal, jedan od vodećih ekopoljoprivrednika iz Slavonije.

Što je ekoproizvod?

Ekološki proizvod, biološki proizvod i organski proizvod zapravo su sinonimi. Prvi naziv službeni je u Hrvatskoj, drugi se često koristi u Njemačkoj dok je treći naziv međunarodni.

Ekoproizvod je proizvod sa 95 posto ili više ekoloških sastojaka. Ovih 5 posto ostavlja se za slučaj onečišćenja iz atmosfere poput kiselih kiša ili pesticida donešenih vjetrom sa susjednog imanja i slično na što se ne može utjecati.

'Točno je definirano što sve ulazi u ovih 5 posto pa tako npr. nije moguće marmeladu zaslađivati bijelim rafiniranim šećerom jer se onda gubi dosljednost već to moraju biti prirodni sastojci, ali koji ne posjeduju certifikat kao voda koju je nemoguće certificirati, a točan popis dozvoljenih proizvoda koji se mogu staviti u u tih pet posto propisan je od strane ministarstva'.

'Ako proizvod ima od 70 do 95 posto ekosastojaka, svi sastojci moraju biti navedeni na etiketi , a ovdje se uglavnom radi o prerađevinama', objasnila je Anita Bočkor.

Osim što čuvaju zdravlje i okoliš,  preko 40 studija su pokazale kako ekoproizvodi sadrže:

• 27 posto više vitamina C
• 22,1 posto više željeza
• 29,3 posto više magnezija
• 13,6 posto više fosfora
• 15 posto manje štetnih nitrata
• bogatiji i izvoran okus jer ne sadrže aditive, konzervanse i pesticide

'Trebamo pojesti tri konvencionalne jabuke kako bi postigli jednaku vrijednost u vitaminima i mineralima kao kod jedne eko jabuke', objašnjava Anita Bočkor.

Donedavno smo ekoproizvode mogli pronaći samo u specijaliziranim trgovinama kao što je bio&bio, ali danas osim bio&bio trgovina i ostalih trgovina zdrave hrane postoji i bio&bio web shop kako bi proizvodi bili što dostupniji u manjim mjestima. Biovega je koncem prošle godine lansirala prvi hrvatski ekološki brand EKOZONU koja se nalazi na policama Konzuma.

Izgled ekoproizvoda

Damir Rosipal, jedan od vodećih ekopoljoprivrednika iz Slavonije objasnio je kako mu je žao što kupci imaju predrasude prema ekološkim kulturama jer ne izgledaju toliko atraktivno kao konvencionalne.

'Naime, u inozemstvu je proces puno moderniji, razvijeniji pa je moguće dobiti isto tako lijepe proizvode kao u konvencionalnom uzgoju. Kod nas to još nije tako, ali ekoproizvodi su puno zdraviji od konvencionalnih'.

'Ekoproizvodi imaju manje vode u plodovima pa brže dehidriraju, a i brže propadaju jer nisu zaštićeni kemijskim tvarima koje im osiguravaju trajnost pa je jako važno osigurati savršeno usklađenu koordinaciju od polja do pakirnice'. 

Kako prepoznati eko voće i povrće, upitali smo gospodina Rosipala.

'Dok konvencionalni proizvodi ponekad izgledaju kao barbike, eko proizvodi imaju puno bogatiji i slađi miris i okus, ali i više rupica i ogrebotina pa često kupcima ne izgledaju dovoljno atraktivno'.

Stanje u Hrvatskoj

Konvencionalna proizvodnja najviše je zastupljena u Hrvatskoj, a odlikuje ju korištenje mineralnih gnojiva, pesticida, herbicida te upotreba tretiranog sjemena. 

Kako se prelazi na ekoproizvodnju:

• kako bi se prešlo s konvencionalne na ekoproizvodnju prvo se mora obratiti nadzornoj stanici, ovlaštenom tijelu Ministarstva poljoprivrede koje će nakon pregleda zemlje definirati prijelazno razdoblje u kojem se zemlja treba očistiti od tragova sintetskih tvari
• u ekouzgoju može se koristiti samo ekološko sjeme koje je odobrilo Ministarstvo poljoprivrede i nadzorne stanice (trenutačno se takvo sjeme za veće površine ne može pronaći u Hrvatskoj pa se uvozi iz Nizozemske i drugih zemalja EU)
• nakon prijelaznog razdoblja koje može trajati od tri do pet godina može se započeti s ekouzgojem pri čemu se ne koriste mineralna gnojiva, niti sintetski herbicidi, pesticidi i slično te isključivo ekološko sjeme ili sadnice
• strojevi koji se upotrebljavaju u konvencionalnoj proizvodnji koriste se i u ekološkoj, no uz manje preinake koje ekopoljoprivrednici sami rade budući da za ekopoljoprivredu nema serijske proizvodnje strojeva.
• dozvoljeno je korištenje samo biljnih preparata, pa se voćke se zaštićuju od štetnika preparatom na bazi cimeta, šećera i vode
• u ekopoljoprivredi je prisutna samo preventivna zaštita, protiv kiše, nepogoda i slično, jer kad neka bolest napadne kulture jedino što se može napraviti je preorati polje i kasnije zasaditi neku drugu kulturu, budući da se kulture ne tretiraju sintetskim pripravcima koji bi bolest spriječili
• da bi neki proizvod bio ekološki treba biti označen ekoznakom, a ekopoljoprivrednik za svoje kulture mora posjedovati potvrdnicu s brojem upisnika

U Hrvatskoj trenutno ima 817 poljoprivrednika i 14 193 ha površina, od čega je 30 posto površina dobilo ekostatus, a 70 posto je u prijelaznom razdoblju.

Od županija u Hrvatskoj najveći broj površina pod ekonadzorom ima Osječko baranjska županija sa 3693 ha i 116 poljoprivrednika, a druga je Sisačko moslavačka županija sa 2525 ha i 123 poljoprivrednika

Eko znakovi

Anita Bočkor iz Biovege objasnila je da deklaracije ekoproizvoda nisu jednake za uvozni i domaći proizvod.

Ponekad su na deklaraciji izvoznik i zemlja podrijetla različiti, što znači da se kultura proizvede u jednoj zemlji, a distribuira ju druga.

To se događa jer postoje sabirni centri za ekoproizvode savršeno opremljeni potrebnim hladnjačama skladištima i slično odakle ekoproizvodi odlaze na mnoge destinacije.

Postoje mnogi međunarodni certifikati kao što je BDIH certifikat prirodne kozmetike, zatim organic farming kojeg će u srpnju zamijeniti novi certifikat namijenjen članicama EU, Demeter certifikat kao oznaka biodinamičkog uzgoja, USDA američki certifikat, AB francuski certifikat i mnogi drugi.

U Hrvatskoj se koristi okrugli zeleni znak na kojem piše Hrvatski EKO proizvod.