Sedam riječnih čuda Hrvatske

Budući da je Hrvatska u srpnju ušla u Europsku uniju, WWF je taj mjesec nazvao 'Mjesecom hrvatskih rijeka'  te predstavio 'Sedam riječnih čuda Hrvatske' koja se ističu zbog svoje bogate biološke i krajobrazne raznolikosti. Na relativno malom području Hrvatska ima iznimno očuvane prirodne ljepote i visoku biološku raznolikost u odnosu na ostale članice Europske unije, kojima treba pokazati kakve je prirodne bisere EU dobila sa svojom novom članicom: 

• Muru, Dravu i Dunav kao bisere kontinentalne Hrvatske,
• Savu s najvećim nizinskim poplavnim šumama i iznimnim primjerom ljudske prilagodbe poplavama,
• Zrmanju od koje svi ostaju bez daha,
• Neretvu kao jako vrijednu i zanimljivu smaragdnu rijeku te 
• Omblu, najkraću rijeku Hrvatske čiji je izvor centar špiljske biološke raznolikosti Dinarida.

Biološka i krajobrazna raznolikost

WWF je ovim projektom pridonio proglašenju UNESCO-vog Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav u Hrvatskoj i Mađarskoj te ulaže napore da se rezervat proglasi i u Sloveniji, Austriji i Srbiji. Time će postati prvi pentalateralni rezervat biosfere.

''Sve su te rijeke jako ugrožene i pod prijetnjom uništenja svojih prirodnih vrijednosti. Zato ih je potrebno dodatno zaštititi i održivo razvijati u smjeru prirodnog turizma'', poručila je Irma Popović Dujmović, koordinatorica projekata za vode u WWF-ovom Mediteranskom programu. Dodala je kako se rijeke na području Hrvatske najviše ističu svojom biološkom i krajobraznom raznolikošću, tako da imamo rijeke raznih karaktera i ekološkog stanja.

''Od nizinskih velikih rijeka sa sprudovima i prirodnim obalama, krških rijeka s kanjonima i sedrenim barijerama, deltama i prirodnim ušćima dviju rijeka. Dakle, puno je različitih staništa što uvjetuje puno različitih vrsta biljaka i životinja. U krškim rijekama su česti endemi (naročito ribe i beskralješnjaci) te ugrožene i zaštićene vrste. Isto tako, većina rijeka Hrvatske ima dobru kvalitetu vode u velikim količinama te je moguća vodoopskrba i navodnjavanje.''

Rijeke su dom mnogih ugroženih i rijetkih vrsta

U sklopu kampanje, WWF je izdao i brošuru kojom želi stanovnicima Hrvatske i Europske unije približiti prirodne ljepote rijeka Hrvatske. ''Muru, Dravu i Dunav (na kojima već godinama radimo) smo odabrali zbog iskapanja sedimenta, kanaliziranja korita i uklanjanja sprudova, a u isto vrijeme sve tri rijeke su dom mnogim ugroženim i rijetkim vrstama; Savu zbog planiranog kanaliziranja radi plovidbe, a Savska poplavna nizina ima najveće zadnje ostatke poplavnih šuma hrasta lužnjaka; 

Zrmanju zbog svoje zavodljive krške ljepote i endemskih vrsta riba, a ugrožena je planiranim daljnjim razvojem hidroenergije; Neretva jer tvori veliku deltu - močvaru koja je dom i utočište mnogim pticama selicama; te Omblu jer je njezin izvor - Vilina špilja visoke raznolikosti špiljske faune s vrstama koje se tek otkrivaju, a ugrožena je planiranjem hidroelektrane Ombla'', naglasila je Popović Dujmović. 

Na sljedećoj stranici doznaj više o karakteristikama 'Sedam riječnih čuda Hrvatske'. 

Mura

• najsjevernija hrvatska rijeka, ujedno i sjeverna prirodna granica Međimurja prema Sloveniji i Mađarskoj,
• dugačka je 519 kilometara, od čega 53 kilometra donjeg toka pripada Hrvatskoj,
• ugrožena je neprimjerenim mjerama regulacije toka u svrhu obrane od poplava te otpadnim vodama iz poljoprivrede i kućanstava.

Drava

• izvire u Italiji u južnom Tirolu odakle teče prema istoku kroz austrijsku pokrajinu Kärnten (Koruška), Sloveniju i Hrvatsku,
• na njoj su izgrađene 22 hidroelektrane,
• predstavlja rijeku s najraznolikijom ribljom zajednicom u Hrvatskoj. U njoj je do sada zabilježeno čak 70 vrsta riba.

Dunav

• nakon Volge je druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi te najduža rijeka u Europskoj uniji,
• najočuvanija je delta u Europi,
• jedno je od najznačajnijih poplavnih i močvarnih područja Europe.

Sava

• nastaje u Sloveniji spajanjem Save Dolinke i Save Bohinjke, a utječe u Dunav u Beogradu,
• na rijetkim savskim sprudovima mogu se pronaći rijetke i zaštićene vrste kao što su crvenokljuna čigra (Sterna hirundo) i mala čigra (Sterna albifrons),
• najugroženija je iskapanjem sedimenata (pijeska i šljunka), planiranim unaprjeđenjem plovnog puta s regulacijom toka rijeke te otpadnim vodama prvenstveno urbanih sredina i nešto preostale industrije.

Zrmanja

• Nalazi se na najjužnijem dijelu Parka prirode Velebit, skrivena u kanjonima teško prohodnog kraja,
• dugačka je 69 kilometara, 
• osim sitnih organizama tu se može naći i veća populacija čovječje ribice (Proteus anguinus).

Neretva

• dugačka je 225 kilometara,
• najveće je močvarno područje na Jadranu uvršteno u Ramsarski popis svjetski značajnih močvarnih područja,
• jako je ugrožena daljnjim razvojem hidroenergije u istočnoj Hercegovini. Onečišćena je otpadnim vodama iz poljoprivrede i kućanstava te krutim otpadom.

Ombla

• najkraća je hrvatska, a istovremeno i svjetska rijeka,
• osim endema dinarskog krša čovječe ribice (Proteus anguinus), tu se može pronaći i podzemni rak (Niphargus hercegoviensis) iz skupine Amphypoda, endem Bosne i Hercegovine,
• izvor Omble je snažno ugrožen planiranom podzemnom hidroelektranom Ombla, koja bi potpuno promijenila špiljski ekosustav Viline špilje.

Saznaj kako možeš sačuvati šume i bez sadnje stabala.