Prekogranično glasilo ''Naša Neretva'' izašlo je u kolovozu 2011. godine, a izlaziti će redovito u polugodišnjoj nakladi od nekoliko tisuća primjeraka i moći će se nabaviti u lokalnoj distribuciji kao stručni časopis vezan za zaštitu okoliša i održivi razvoj.

O temama koje će obrađivati časopis ''Naša Neretva'' i o ekološkim problemima na području Neretve razgovarali smo s zamjenikom glavnog urednika, mr.sc. Nebojšom Jerkovićem.

'U časopisu ''Naša Neretva'' dominirati će teme iz područja zaštite okoliša i održivog razvoja koji neće ugrožavati ukupnu bioraznolikost prostora kojima riječni slivovi daju predznak prepoznatljivosti. Pored Save i Dunava na sjeveru, rijeka Neretva ima najveći sliv na obalama hrvatskog dijela Jadrana. On je prostorno smješten u dvije države, Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Takvo prostorno određenje utječe na način života i djelovanja lokalnog stanovništva, te lokalnih i regionalnih zajednica koje imaju različite ingerencije i aspiracije na resurse kojima obiluje ovaj prostor. Ovaj časopis bi trebao biti objektivan korektor različitim anomalijama i popuniti prazninu u lokalnom medijskom prostoru, s razumljivim i zanimljivim temama. To bi trebala biti naša uređivačka politika u službi argumentiranog informiranja čitatelja „Naše Neretve“.

Koji su glavni ekološki problemi na području Neretve?

'Prirodne vrijednosti i raznolikost staništa u dolini rijeke Neretve ovisi u prvom redu o vodnom režimu koji uvjetuje rijeka Neretva. Podzemna voda koja pristiže prihranjuje brojne potoke, jezera i samu rijeku Neretvu, a one su u ovom trenutku ugrožene, kao i druga podzemna i nadzemna staništa u okolnome kršu koja sadrže bogatu floru i faunu s nizom endemičnih vrsta, posebno riba. U delti Neretve je značajan utjecaj mora, koje zbog pomanjkanja priljeva slatke vode, u ljetnim mjesecima, nepovratno zaslanjuje poljoprivredne površine u donjem toku rijeke Neretve i pretvara taj prostor u slanu pustinju. Ribarstvo je važna djelatnost kojom se domicilno stanovništvo delte Neretve bavi, uglavnom kao dopunskom djelatnošću, a alati kojima se služe su tradicionalni. Upravo na tim tradicijskim stvarima povijest ovoga kraja može se lako iščitati'.

Delta Neretve - odmorište za ptice

U delti Neretve ukupno je zabilježeno 310 vrsta ptica, od kojih 115 gnjezdarica. Područje je važno prvenstveno kao odmorište za ptičje selidbe i zimovanja. Osim nestanka prirodnih staništa, na ptičji svijet znatno je utjecao nekontroliran lov. Najpoznatija ptičja lovina u dolini Neretve je crna liska (Fulica atra), koja se zadržava u gustim močvarama, a lovi se na jedinstven način, vabljenjem zvukom (ćukanjem).

'Nažalost, ribolov i lov na ptice se provodi bez kontinuiranog nadzora, pa se njime, pored sveprisutnih umjetnih devastacija staništa, uvjetovanim hidrološkim zahvatima u gornjim dijelovima slivnog područja rijeke Neretve (izgradnja umjetnih akumulacija pod nazivom „Gornji horizonti“), ugrožava osiromašeni riblji i ptičji fond. To je samo dio problema koje treba riješiti, u prihvatljivim okvirima koji garantiraju održivost prostora i njegove bioraznolikosti', upozorio je Nebojša Jerković.

Osobno iskustvo

Mr.sc. Nebojša Jerković objasnio je kako i sam u svakodnevnom životu živi u skladu s prirodom, te s prijateljima podiže ekološki maslinik.

'Osobno sam jako angažiran u svakodnevnom životu i na raznim projektima koji prate prirodni slijed stvari i događaja na prekograničnom prostoru delte Neretve.

Stoljećima su ljudi živjeli i hranili se u skladu s prirodom i kulturnim naslijeđem: koju i kakvu hranu jesti, kako je pripremiti, zašto ju treba dijeliti s prijateljima, u obitelji i zajednici. Degradacijom takve tradicije, dovelo se u pitanje naše zdravlje i održivost prostora u kojem živimo.

Jako je važno ono što imamo svakodnevno na tanjuru. Samo zdrava priroda može proizvesti hranu koja će nam pomoći da zdravo živimo. Upravo na tom tragu i sa tim nakanama, moji prijatelji i ja, iz Modro zelene zadruge, podižemo ekološki maslinik, veličine desetak hektara, na području delte Neretve, s osamdesetak hrvatskih autohtonih vrsta maslina.

On bi trebao dati ekološko maslinovo ulje primjereno tradiciji življenja ljudi uz rijeku Neretvu. Govoreći o hrani trebamo znati da je ona poput prirode, klime i povijesti prostora u kojem nastaje i zato nam treba zdrava i očuvana vječna Neretva.

Predloži svoju eko ideju!

Nebojša je otkrio kako i čitatelji Zdrave Krave mogu sudjelovati u zajedničkoj misiji.

'Prihvaćamo sugestije i prezentiranje pozitivnih primjera kojima se mogu riješiti pojedini problemi u delti Neretve. Probleme s kojima se susreće lokalno stanovništvo, a vezani su za devastacije koje imaju direktan utjecaj na njihov život, ima na različitim prostorima i zavređuju javnu osudu. Ne postoji prostor koji nema prirodnu i ambijentalnu vrijednost. Potrebno ju je prepoznati i zaštititi za buduće naraštaje.

Pilot program navodnjavanje

U ovom trenutku najaktualniji projekt je Pilot projekt navodnjavanje Donje Neretve. On se radi isključivo za potrebe navodnjavanja i zaštite od zaslanjena prostora na lijevoj obali donjeg toka rijeke Neretve. U području delte Neretve, nizvodno od predviđenog mjesta izgradnje umjetne pregrade-brane, na desnoj obali, nalaze se ekonomski i ekološki bitna zaštićena područja Desne, laguna Parila i jezero Vlaška.

Kako se radi o vrlo vrijednom prirodnom prostoru, neshvatljivo je da planeri takvog zahvata nisu sagledali ukupni utjecaj takve izgradnje na cijelu dolinu rijeke Neretve i njenu bioraznolikosti. Delta Neretve zaštićena je međunarodnim ugovorima, potpisanim od strane RH i BiH (Ramsar Convention). Naime, cijelo područje Donje Neretve je predviđeno za zaštitu u kategoriji parka prirode (Park prirode Delta Neretva), dok se područje Parila predlaže zaštiti kao posebni zoološki (ornitološki) rezervat.

Delta Neretve je predviđena za zaštitu jer sadrži najveće i najvrijednije ostatke sredozemnih močvara u Europi i sa planiranjem ovakvih infrastrukturnih zahvata u prostoru treba pristupiti s puno pažnje i obazrivosti prema preostalim prirodnim vrijednostima prostora.