Prema posljednjem izdanju WWF-ovog Izvješća o stanju planeta, u manje od pola stoljeća veličina svjetske populacije kralješnjaka u prosjeku je opala za 60 %, a najveći pokretači tog gubitka su prekomjerna eksploatacija i poljoprivreda, oboje vezano uz stalno povećanje ljudske potrošnje.

Naš odnos s prirodom utječe na zdravlje ljudi i planeta. Radi pčela i drugih oprašivača, divljih zvijeri ali i vlastitog zdravlja, moramo se hitno okrenuti ka održivoj poljoprivredi, u čemu nam može pomoći i aktivna provedba netom usvojenih strategija Europske komisije: Bioraznolikost do 2030. i Od polja do stola.

Nastavimo li dosadašnjim stilom života, nastavit ćemo i s negativnim trendom našeg ekološkog duga, u koji ulazimo već potkraj srpnja, ranije nego ikad. Razlog tome je što ubrzana ljudska proizvodnja znatno potkopava sposobnost prirode da podržava i održava naše živote, društva i gospodarstva. Ne smijemo zaboraviti da priroda čovječanstvu pruža usluge vrijedne oko 125 milijardi dolara godišnje.

Upravo kako bi preokrenuli trend gubitka bioraznolikosti, WWF se ujedinio s brojnim udrugama na svjetskoj razini u pokretanju novog globalnog sporazuma za prirodu i ljude. Podršku toj ideji možete dati i vi kroz platformu Glas za planet: https://www.wwfadria.org/hr/ukljuci_se/sat_za_zemlju/glas_za_planet_/.

Uoči Svjetskog dana bioraznolikosti, u WWF Adriji su snimili i podcast na temu važnosti pčela u očuvanju bioraznolikosti, u kojem gostuju Janja Filipi, izvanredna profesorica s Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru i biolog Marko Pećarević, koji u WWF-u vodi program vezan uz bolje upravljanje zaštićenim područjima.

Podcast možete poslušati ovdje: https://www.mixcloud.com/WWFAdria/%C5%A1to-nam-p%C4%8Dele-poru%C4%8Duju-o-stanju-bioraznolikosti/