Klimatske promjene povećavaju rizik od poplava i ekstremnih oborina, požara s posljedicama na ljude, životinje i okoliš. Ovo su najšokantnije posljedice klimatskih promjena, prema Wiredu.

Indonezija će premjestiti glavni grad jer sadašnji tone

Razina mora raste najbrže u posljednjih 3000 godina, prosječno tri milimetra godišnje. Dva glavna uzroka porasta razine mora su toplinska ekspanzija - ocean se zagrijava i toplija voda se širi, a otapanje ledenjaka i ledenih pokrova povećava protok vode. Antarktik i Grenland sadrže dovoljno leda da kad bi se otopili, podigli bi globalnu razinu mora za oko 65 metara, no to nam je daleka budućnost, odnosno to možemo spriječiti.  

Početkom ove godine Indonezija je objavila svoje planove za premještanje glavnog grada iz Jakarte. Jakarta je dom za više od deset milijuna ljudi, a neki njezini dijelovi tonu za čak 25 centimetra godišnje. Neizvjesna pozicija u Jakarti kombinacija je dvaju čimbenika - rastuće globalne razine mora i slijeganja zemljišta, dok su podzemne zalihe vode isušene kako bi se zadovoljile potrebe za vodom.

Živi svijet se drastično smanjio

Broj kralježnjaka (sisavci, ribe, ptice i gmazovi) pao je za 60 posto između 1970. i 2014. prema dvogodišnjem Izvješću živog planeta kojeg su objavili Londonski zoološki savez i Svjetski fond za prirodu.

Međunarodna skupina znanstvenika, koju podupire UN, tvrdi da klimatske promjene igraju sve veću ulogu u izumiranju vrsta. Smatra se da je to treći najveći pokretač gubitka bioraznolikosti nakon promjena u korištenju zemljišta i mora te prekomjernog iskorištavanja resursa. Čak i u scenariju zagrijavanja od dva stupnja Celzijusa, pet posto životinjskih i biljnih vrsta bit će izloženo riziku od izumiranja. Koraljni grebeni posebno su osjetljivi na ekstremna zagrijavanja, njihov se pokrov može smanjiti na samo jedan posto od trenutne razine ako bi došlo do zagrijavanja za dva stupnja Celzijusa. 

Klimatske promjene stvaraju izbjegličku krizu

Kako se globalne temperature povećavaju, milijuni ljudi bježe iz svojih domova kako bi izbjegli posljedice suša i ekstremnih oluja. Ovi brojevi će rasti, tvrdi Međunarodna organizacija za migracije, te se procjenjuje da bi oko 200 milijuna ljudi moglo biti raseljeno zbog klimatskih promjena do 2050. godine. 

Oko 50% svih emisija ugljikovog dioksida emitira 10% najbogatije populacije. Ipak, globalno zagrijavanje stvara izbjeglice klimatskih promjena u najsiromašnijim zemljama svijeta. 

2018. godine izgubljeno je 120 tisuća četvornih kilometara tropskih šuma

Svjetske tropske šume se smanjuju zapanjujućom brzinom, veličina od 30 nogometnih igrališta nestane svake minute. Iako se dio tog gubitka može pripisati prirodnim uzrocima, kao što su požari, šumska područja se prvenstveno krče kako bi se napravilo mjesta za stoku ili poljoprivrednu proizvodnju, kao što su palmino ulje i soja. Krčenje šuma pridonosi globalnim emisijama ugljika jer stabla prirodno hvataju ugljik i blokiraju ga dok rastu. 

Kad se šumska područja spaljuju, ugljik koji je desetljećima bio spreman odmah je pušten u atmosferu. Krčenje tropskih šuma sada je odgovorno za 11 posto svjetskih emisija CO2.