Ministrica Vučković: "Utjecaj hrvatske industrije na klimatske promjene je manji od 1 posto"
Predloženim se zakonom pridonosi ciljevima koje je Hrvatska dužna ispuniti sukladno direktivama i uredbama kako bi se emisija stakleničkih plinova u EU smanjila za 55 posto do 2030. godine, istaknula je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.
Uz to, prenose se i odredbe o obvezujućem godišnjem smanjenju stakleničkih plinova, prema kojem sektori izvan sustava trgovanja emisijskim jedinicama (različiti industrijski procesi, upotreba proizvoda, zgradarstva, poljoprivrede, gospodarenja otpadom, cestovni i vancestovni promet) trebaju smanjiti emisije za najmanje 16,7 posto u odnosu na razine iz 2005. godine.
Zastupnici će u hitnom postupku raspraviti i konačni prijedlog izmjena Zakona o zastupanju u području prava industrijskog vlasništva kojim se naše zakonodavstvo usklađuje sa Zakonom o reguliranim profesijama i Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. Njime će se omogućiti prekogranično pružanje usluga patentnih zastupnika i zastupnika za žigove na privremenoj i povremenoj osnovi za pružatelje tih usluga iz Europskog gospodarskog pojasa (EGP). Uz to, omogućit će se priznavanje inozemnih kvalifikacija za patentne zastupnike i zastupnike za žigove iz EGP-a. Usluge će moći pružati i pružatelji iz država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji OECD-a.
Utjecaj hrvatske industrije na klimatske promjene je manji od jedan posto
Utjecaj hrvatske industrije na klimatske promjene je manji od jedan posto, rekla je u srijedu ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković tijekom rasprave o prijedlogu Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja.
"Doprinos Hrvatske je manji od jedan posto. Hrvatska sigurno značajno ne oštećuje naš okoliš", rekla je Vučković odgovarajući neovisnom zastupniku Nini Raspudiću.
Naime, Raspudića je zanimalo koliko hrvatska industrija utječe na klimatske promjene te koliko naša slaba industrija može kompenzirati izlazak SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma, usmjerenog na ograničavanje globalnog zagrijavanja i borbu protiv klimatskih promjena-
Vučković je istaknula kako to što Hrvatska značajno ne oštećuje okoliš, ne znači da ne treba voditi računa o kvaliteti okoliša i prirode, te se pripremati za sadašnje i buduće događaje vezane uz klimatske promjene.
Negirala je da ovime provode "zelenu ideologiju" već tranziciju kako bi osigurali konkurentnost hrvatskog gospodarstva.
"Statistika pokazuje i da u tome uspijevamo", poručila je.
U dolini Neretve pripremili i objavili natječaje za projekt navodnjavanja
Kao primjer navela je dolinu Neretve u kojoj su u prošla dva mjeseca uspjeli pripremiti i objaviti natječaje za dva dijela velikog i važnog projekta navodnjavanja.
"Dolina Neretve jest najizloženija klimatskim promjenama. Ona jest u opasnosti od presušivanja a što su potvrdili svi znanstvenici", rekla je.
Vučković je, na upit Anke Mrak Taritaš (GLAS) vezano uz korištenje zemljišta i šumskog zemljišta kako bi se ispunio cilj neto uklanjanja ugljika u 2030., rekla da je za Hrvatsku predviđeno neto uklanjanje ugljika u 2030. godini od 5527 kilotona ekvivalenta CO2 pri čemu smo sada na razini od nešto više 4800 kilotona ekvivalenta CO2.
Pojasnila je da su u tom smislu na razini EU prepoznate posebnosti Hrvatske koja je bila izložena agresiji te vodila obrambeni Domovinski rat koji je utjecao dijelom na zarastanje i napuštanje zemljišta.
Vučković je rekla da se predloženim zakonom prenosi EU klimatsko zakonodavstvo iz paketa "Spremni za 55" do 2030 godine.
Time se nastoji doprinijeti ciljevima koje je Republika Hrvatska dužna ispuniti sukladno svojim međunarodnim obavezama kao i nacionalnim ciljevima kako bi se emisije stakleničkih plinova u EU smanjile za 55 posto do 2030.
Uz to, prijedlogom zakona se prenose i odredbe koje se odnose na obvezujuće godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova po pojedinim sektorima, propisuje se donošenje odluka kojim će se i definirati kvantificirane vrijednosti smanjenje emisije stakleničkih plinova.
Istaknula je kako će u slučaju prekoračenja emisije stakleničkih plinova za našu zemlju nastati financijski trošak za kupovinu dodatnih jedinica iz nacionalne godišnje emisijske kvote od neke druge države članice koja nije premašila svoju kvotu.