Ako nastavimo ovim tempom plastični će otpad 2050. godine u oceanima biti prisutan u većoj količini od same ribe. Procjene su da je u svjetskim oceanima preko 150 milijuna tona plastike, što dovodi do smrti 100 000 morskih sisavaca koji umiru od gutanja ili zaplitanja u plastični otpad.

Hrvatska, kao zemlja koja živi s morem i od mora, bi trebala biti prva koja će podržati EU u nastojanjima da smanji gomilanje plastike u Jadranu i drugim europskim morima. Naša i prethodne generacije su toliko koristile plastiku da se njene čestice pronalaze ljudima u plućima i u hrani koju jedu, a još nije poznato kakav učinak na zdravlje ima mikroplastika u zraku, vodi i hrani.

Radi se o problemu koji se samo dijelom može riješiti zakonima i zabranama, no ako svatko od nas ne odluči biti odgovorniji s plastikom, naši unuci će nas jednog dana pitati gdje nam je bila pamet.

S obzirom na sve veću količinu štetnog plastičnog otpada u oceanima i morima, EU je donijela nova pravila na razini EU-a usmjerena na nekoliko plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu koji čine najveći dio otpada na europskim obalama i u morima - plastične štapiće za uši, pribor za jelo, čaše, tanjure, slamke, štapiće za miješanje pića i držače za balone.

Radi se o svakodnevnim proizvodima koje koristimo i zato će uspjeh akcije ovisiti hoćemo li svi kao građani i potrošači dati svoj doprinos. Na alternativne proizvode koji će zamijeniti plastične trebat će se naviknuti, neki će ispočetka biti skuplji.

Ipak, istraživanja pokazuju da ogromna većina Europljana podržava mjere za smanjenje plastike, a velik doprinos tome dao je legendarni dokumentarist David Attenborough sa svojim serijalom „Blue Planet II“. Kod mene je izazvao prvo šok, jer nisam bila svjesna koliko plastike ima u moru i što čini životinjama, onda sram, jer sam shvatila da sam i ja dio problema i na kraju odlučnost da promijenim svoje navike i nešto poduzmem. Preporučujem ga svima.