Ni Internet nije siguran od posljedica globalnog zatopljenja
Više od 4 milijarde ljudi dnevno koristi Internet. Netko prati novu seriju na Netflixu ili HBO-u, dok netko traži kako popraviti perilicu rublja, no, bilo da ga koristiš za zabavu, informiranje ili učenje, jedno je sigurno, ni Internet nije siguran od posljedica globalnoga zatopljenja.
Optički vodovi bit će dublje pod vodom
Čak 99% internetskih vodova nalazi se u oceanu. Više od 800 tisuća kilometara kablova čini prekooceansku mrežu kablova koje često treba obnavljati i održavati. No, zbog otapanja ledenjaka i podizanja razine mora i oceana do njih će biti teže doći. Istraživači sa Sveučilišta u Oregonu i Sveučilišta Wisconsin-Madison napravili su studiju na optičkim vodovima koji se nalaze u nižim područjima te su zaključili da će 6,400 kilometara vodova, uz obalu SAD-a, biti potopljeno u idućih 15 godina.
Održavanje hladnoće servera
Kada bi Internet bio osoba, njegovi serveri i podatkovni centri bili bi njegov mozak. To su zapravo milijuni jedinica koji kako bi normalno funkcionirali trebaju biti na određenoj temperaturi te ih je potrebno hladiti. No, zbog globalnoga zagrijavanja mnogo više energije trebat će biti uloženo u njihovo održavanje i hlađenje. S obzirom na to da ljudi i dalje ugljen koriste kao glavi resurs za proizvodnju električne energije, koja omogućuje širenje informacija, zapravo se nalazimo u začaranome krugu.
Nedovoljna informiranost o posljedicama korištenja Interneta
Digitalna tehnologija prema izvještaju koji je objavio The Shift Project stvara 4% svjetskog stakleničkog plina. To ne znači da odmah sada moraš prestati s korištenjem svih aplikacija, ali važno je da budeš informirana kako razvojem novih tehnologija, poput 5G mreže, dolazi do dodatnih zagađenja okoliša.
Ostali dugotrajni efekti
Uragani, poplave i požari su također posljedica globalnoga zatopljenja. Osim što predstavljaju prijetnju ljudima i njihovim nastambama, svojim djelovanjem mogu uništiti i postojeću internetsku mrežu.