Nedavni potres na ruskom poluotoku Kamčatki možda je pokrenuo vulkansku erupciju – prvu nakon čak 600 godina mirovanja. Istovremeno, znanstvenici u Švicarskoj upozoravaju da se tamošnji ledenjaci ove godine tope alarmantnom brzinom, ostavljajući iza sebe krajolike bez leda i ozbiljne posljedice za okoliš, gospodarstvo i lokalne zajednice. Možemo li ove pojave i dalje ignorirati kao slučajnosti — ili je vrijeme za ozbiljan zaokret?

Potres na Kamčatki možda uzrokovao vulkansku erupciju nakon 600 godina

Noćna erupcija vulkana Krašeninikov na Kamčatki, prva u 600 godina, mogla bi biti povezana s ogromnim potresom koji je prošli tjedan pogodio ruski Daleki istok, izvijestila je u nedjelju ruska državna novinska agencija RIA i znanstvenici.

„Ovo je prva povijesno potvrđena erupcija vulkana Krašeninikov u 600 godina“, citirala je RIA Olgu Girinu, voditeljicu tima koji prati vulkanske erupcije na Kamčatki.

Dodala je da bi erupcija mogla biti povezana s potresom u srijedu koji je izazvao upozorenja na cunami čak u Francuskoj Polineziji i Čileu, a nakon toga je slijedila erupcija Ključevskoja, najaktivnijeg vulkana na poluotoku Kamčatka. 

Na Telegram kanalu Instituta za vulkanologiju i seizmologiju, Girina je rekla da je Krašeninikov zadnji put izbacio lavu 1463. godine - plus/minus 40 godina - i da od tada nije zabilježena erupcija.

Kamčatski ogranak ruskog ministarstva za hitne službe izjavio je da je nakon erupcije vulkana zabilježen oblak pepela koji se uzdizao do 6000 metara. Sam vulkan visok je 1856 metara.

„Oblak pepela pomicao se prema istoku, prema Tihom oceanu. Nema naseljenih područja na njegovu putu“, priopćilo je ministarstvo na Telegramu.

Erupcija vulkana označena je narančastim zrakoplovnim kodom, što ukazuje na povećani rizik za zrakoplove, priopćilo je ministarstvo.

borba protiv klimatske krize Međunarodni sud pravde odlučio: Države mogu tražiti odštetu zbog klimatskih promjena

Švicarski ledenjaci ove se godine alarmantno brzo tope

Švicarski ledenjaci ove se godine alarmantno brzo tope, a znanstvenici upozoravaju da je gubitak ledenog pokrova počeo tjednima ranije nego inače zbog zime siromašne snijegom.

Dan gubitka ledenjaka (GLD) svake godine obilježavaju istraživači u Švicarskoj. To je trenutak kada se na ledenjaku otopi sav snijeg i led koji se nakupi tijekom zime.

Ovisno o ledenjaku, ove je godine stigao već krajem lipnja ili početkom srpnja.

„U nekim regijama sjeveroistočne Švicarske na kraju zime nikada nismo imali tako malu količinu snijega na ledenjacima“, rekao je za dpa istraživač Andreas Bauder s ETH Zurich o planinskim uvjetima koji ulaze u ljetne mjesece.

„Sve dok ima snijega na tlu, led se neće otopiti. Ali ove je godine topljenje snijega počelo krajem svibnja i brzo se nastavilo tijekom lipnja i srpnja“, rekao je.

U Švicarskoj se snježni i ledeni pokrivač detaljno mjeri svakog proljeća i jeseni na oko 20 od otprilike 1400 ledenjaka u zemlji. Između 10 i 15 njih prati se i tijekom ljeta. Ta se opažanja koriste za određivanje Dana gubitka ledenjaka.

Među najvećim švicarskim ledenjacima su ledenjaci Aletsch i Gorner.

U usporedbi s prošlom godinom, ljeto je ove godine počelo s puno manjim zalihama snijega, prema Bauderu. Unatoč tome, ledenjaci su 2024. godine ipak izgubili više mase nego što su dobili tijekom zime.

Vrućine sve smrtonosnije Klimatske promjene gotovo utrostručile broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u europskim gradovima