Kako smanjiti količinu otpada u kućanstvu i bolje ga iskoristiti?
Sada je važnije nego ikad učiniti nešto za okoliš, a razmišljanje o načinu na koji kupujemo i kakve proizvode konzumiramo te kako ih odlažemo doista može pomoći u smanjenju otpada koje proizvodimo kod kuće. Uz ovih nekoliko koraka možeš početi živjeti zelenije!
Planiraj obroke i kupuj namirnice s minimalno ambalaže
Već prilikom kupovine namirnica razmišljaj o količini otpada, a to se odnosi i na ambalažu i na eventualne ostatke hrane. Unaprijed planiraj obroke koje ćeš pripremati kako bi znala kupiti samo ono što ćeš sigurno pojesti i iskoristiti. Možeš planirati na tjednoj razini doručak, ručak i večeru i kupovati unaprijed sve što ti treba.
Gledaj oznake za rok trajanja namirnica, jer ponekad kupimo nešto što je na akciji, a onda ipak ne stignemo iskoristiti prije isteka roka trajanja i na kraju to završi u smeću. Kupuj namirnice koje dolaze s manje nepotrebne ambalaže, pogotovo plastične. Za voće i povrće možeš nositi svoju vrećicu za višekratnu uporabu ili stavljaj više komada u istu vrećicu. Stvari koje puno koristiš kupuj u većim pakiranjima, a izbjegavaj pojedinačna pakiranja.
Nemoj koristiti plastične vrećice, uvijek nosi sa sobom platnene torbe
Jedan od najjednostavnijih načina za smanjenje količine otpada koji proizvedemo je korištenje vrećica za višekratnu uporabu tijekom svake kupovine. Umjesto da se oslanjaš na plastične vrećice u trgovinama i stalno kupuješ nove, uvijek ponesi svoje platnene torbe. Možeš držati i više dodatnih platnenih vrećica u autu, u torbi i odmah na izlasku iz stana kako ih ne bi zaboravila, ili čak zapisati na vrh svog shopping popisa. Tako ćeš i uštedjeti novac jer trgovine naplaćuju vrećice.
Nemoj kupovati plastične bočice s vodom i kavu za van
Plastične boce za vodu ogroman su otpadni materijal i ekološki puno prihvatljiviji izbor je boca za višekratnu uporabu. Možeš je puniti tijekom cijelog dana, a tako ćeš i uštedjeti novac. I suprotno uvriježenom mišljenju, šalice za kavu za jednokratnu upotrebu ne mogu se reciklirati, zbog unutrašnjeg premaza. Za kavu za van ponesi termosicu ili šalicu koja je namijenjena i za tople i hladne napitke i tijekom dana možeš je koristiti za kakav god napitak poželiš.
Smanji papirnati otpad: Otkaži nepotrebnu poštu, časopise, papirnate račune
Ako u svom poštanskom sandučiću svakodnevno nalaziš kataloge i hrpu papirnatih računa i reklama, odvoji malo vremena i pregledaj što ti je doista nužno. Pretplatu na omiljeni časopis uvijek možeš zamijeniti digitalnom, ako postoji ili početi čitati web portale. Tako ćeš spriječiti gomilanje papira na svom stoliću u dnevnom boravku, a i uštedjeti novac.
Mnoge tvrtke nude opciju e-računa pa ako imaš priliku za to, otkazivanje računa u papirnatom obliku spriječit će nakupljanje papira na mjesečnoj razini. A kako ne bi zaboravila platiti sve račune na vrijeme, postoje aplikacije koje će te podsjećati na to. Umjesto papirnatih ručnika, koji znaju biti praktični, koristi krpe za čišćenje za višekratnu upotrebu koje možeš oprati jer papirnati ručnici također su ogroman papirnati otpad.
Nauči popravljati stvari umjesto da ih baciš i kupuješ nove
Sjećaš li se kad si posljednji put popravljala nešto slomljeno, umjesto da samo baciš i kupiš novo? Kupovina kvalitetnih predmeta i njihovo popravljanje po potrebi puno je bolje za planet nego kupovina hrpe jeftinih stvari za jednokratnu upotrebu.
Sljedeći put kad ti otpadne gumb ili se potrga naramenica na majici ili svjetiljka prestane raditi, provjeri je li moguće i kako popraviti, umjesto da ih odmah bacaš u smeće i naručiš novo. Također, prodaj ili pokloni stvari koje ti više ne trebaju.
Dobro razmisli prije nego baciš neki predmet jer se mnoge stvari po kući mogu prenamijeniti. Papirnate vrećice i omotnice mogu poslužiti kao zaštita u spremniku za otpad u kojem odlažeš papir ili biološki otpad. Ako imaš djecu, kartoni, stare kutije i kutije za jaja mogu se koristiti za izrađivanje poklona, igračaka. Staklenke operi i očisti i možeš ih koristiti za čuvanje hrane ili kao vaze ili za čuvanje sitnica poput gumbi ili šminke.
Odvajaj, recikliraj biootpad ili nauči raditi kompost
Gotovo trećinu našeg kućnog otpada čini biootpad koji je vrijedna sirovina za proizvodnju komposta koji je prirodan i koristan dodatak tlu. Kompostiranje je izvrstan način za smanjenje otpada hrane koji odlazi na odlagališta gdje se raspada isparavanjem štetnih plinova poput metana. Kad se kompostira u vrtu, otpad se može pravilno raspasti jer ostaje iznad zemlje s pristupom svježem zraku, a za oko godinu dana imaš koristiti prirodno gnojivo za vrt i biljke.
Biootpad je kuhinjski otpad (ostaci od pripreme hrane) i vrtni ili zeleni otpad. Ako imaš vrt ili dvorište možeš sama pokrenuti kompostiranje, a neki kompostiraju i u stanu. Kompost hrani biljke, osigurava prozračnost tla, zadržava vodu i pogoduje rastu korjenitog bilja, a u svom domu možemo ga koristiti za bolju kvalitetu vlastitog vrta, povrtnjaka, cvjetnjaka ili travnjaka.
Može se kompostirati: kuhinjski otpad (ostaci i kora voća i povrća, ljuske jaja, talog od kave, vrećice od čaja, ostaci kruha, listovi salate, blitve, kelja i sl.), vrtni ili zeleni otpad (uvelo cvijeće, granje, otpalo lišće, otkos trave i živice, zemlja i lončanica, ostaci voća i povrća i sl.); male količine ostalog biootpada (kora drveta, kosa i dlaka, piljevina, papirnate maramice, borove iglice, male količine papira u koje su bili zamotani kuhinjski otpaci). Ne može se kompostirati: ostaci termički obrađene hrane, meso, riba, kosti, koža, mliječni proizvodi, ulja i masti, pepeo, ambalaža (kartonska, staklena, plastična), guma, opasni otpad, obojeni i lakirani drveni otpad, odjeća, cigarete i dr. Na Internetu možeš pronaći detaljne upute kako i gdje kompostirati (npr. u ograđenim prostorima ili vrtnom komposteru).
Naš partner projekta, HEP, mijenja se na zeleno, možeš i ti! Realizacija obnovljivog scenarija Hrvatske elektroprivrede rezultirat će povećanjem udjela obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju HEP-a za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh godišnje do 2030. godine. Više saznaj ovdje!