Vladimir Putin naredio je svojoj vojsci da stavi nuklearno oružje u stanje visoke pripravnosti. Iako je njegova diplomatska prijetnja bila dovoljno jasna, stručnjaci se slažu da je prijetnja, iako je porasla, ostala na niskoj razini, piše The Guardian. Ako ipak dođe do korištenja nuklearnog oružja i eksplozije, donosimo ti nekoliko savjeta što učiniti u tom slučaju.

Što napraviti u slučaju nuklearne eksplozije?

Nuklearna eksplozija može uzrokovati značajnu štetu, a posljedice ostavljaju i toplina i radijacija koju ona uzrokuje. Nuklearna eksplozija može se dogoditi sa ili bez upozorenja od nekoliko minuta. U prvih nekoliko sati nakon detonacije najveća je razina zračenja. Potrebno vrijeme da se padaline od eksplozije vrate na razinu tla često je više od 15 minuta za područja izvan zona neposrednih oštećenja od eksplozije. Ovo je dovoljno vremena da možeš spriječiti značajnu izloženost zračenju sljedeći ove jednostavne korake:

• Uđi u najbližu zgradu kako bi izbjegla zračenje. Idealna bi bila zgrada sa zidovima od opeke ili betona.
• Ako si bila vani nakon što je došlo do padalina, skini svu kontaminiranu odjeću te operi nezaštićene dijelove kože. Nemoj koristiti dezinfekcijske maramice na koži i izbjegavaj dodirivanje očiju, nosa ili usta. 
• Skloni se u podrum ili sredinu zgrade i drži se dalje od vanjskih zidova i krova. 
• Ostani unutra 24 sata osim, ako lokalna vlada ne da druge upute. Kućne ljubimce isto drži unutra, a po potrebi očisti i njihovo krzno.
• Ostani informirana putem bilo kojeg medija kako bi znala kada je sigurno izaći i gdje trebaš otići.
• Možeš konzumirati pića i hranu koju si našla u zgradi, ali izbjegavaj onu koja je bila na otvorenom jer je kontaminirana. 

Važno je također da ne gledaš u bljesak koji je proizvela eksplozija jer izaziva kratkotrajnu sljepoću. Teško je preživjeti nuklearnu eksploziju u radijusu od desetak kilometara od mjesta eksplozije.

Humanitarna pomoć za Ukrajinu Stranice putem kojih možeš pomoći izbjeglicama iz Ukrajine

Nuklearna zima

Nuklearna zima znači devastaciju okoliša za koju neki znanstvenici tvrde da je ona vjerojatno posljedica stotina nuklearnih eksplozija. Osnovni uzrok nuklearne zime bile bi brojne i goleme vatrene kugle uzrokovane eksplozijom nuklearnih oružja. Te bi vatrene kugle zapalile ogromne nekontrolirane požare (vatrene oluje) nad svim gradovima i šumama koji su im bili u dometu. Iz ovih bi se požara uvis dizali veliki oblaci dima, čađe i prašine, podignuti vlastitim zagrijavanjem na velike visine gdje bi mogli letjeti tjednima prije nego što se spuste na tlo ili budu isprani iz atmosfere. 

Nuklearna zima mogla bi uzrokovati vrlo niske temperature, a evo nekoliko načina kako se nositi s tim:

• Ako dođe do nuklearnog rata, električna energija, plin i nafta neće biti lako dostupni. U tom slučaju dobro je imati peć i  drva za ogrjev, ali i ostale zalihe goriva za grijanje.
• Potrebna je i odgovarajuća odjeća koja će održavati tvoje tijelo toplim, štititi te od vanjskih utjecaja i u kojoj će ti biti udobno da se možeš lakše kretati. Čizme, rukavice i sunčane naočale su od velike važnosti u ovom slučaju.
• Tijekom nuklearne zime može se promijeniti količina sunčeve svjetlosti i oborina što utječe na uzgoj hrane. Stoga bi pronalaženje načina za proizvodnju hrane samostalno ili unutar svoje zajednice vjerojatno postalo od vitalnog značaja. Za početak je dobro imati hranu koja se ne kvari lako i vodu.

Gljive i morske alge za preživljavanje nuklearne zime

Prema radu iz 2008. gljive bi mogle preživjeti nuklearnu zimu. Upravo to je potaknulo profesora Davida Denkenbergera koji godinama traži rješenja vezana uz hranu za vrijeme katastrofa pa tako i nuklearne zime. Prema njegovim procjenama, gljive bi se mogle hraniti mrtvom tvari koja nastaje uništenjem stabala te bi mogle biti regenerativni izvor hrane koji bi potencijalno mogao hraniti sve ljude oko tri godine. Budući da se gljive ne oslanjaju na fotosintezu, mogu preživjeti bez puno svjetla, a isto vrijedi i za morske alge. 

"Morske alge rastu vrlo brzo. U nuklearnoj zimi, kopno se hladi brže od oceana, tako da će oceani ostati malo topliji, a morske alge mogu podnijeti relativno niske temperature", rekao je Denkenberger za Businessinsider.com.  

Denkenberger procjenjuje da bi svijetu trebalo oko 1,6 milijardi tona suhe hrane godišnje. Ljudi bi potencijalno mogli uzgojiti tu količinu morskih algi za tri do šest mjeseci. Ljudi se mogu osloniti na jedan ili dva izvora hrane kako bi konzumirali odgovarajuće hranjive tvari. Prema Denkenbergeru tipična dijeta od 2100 kalorija uključivala bi meso, jaja, šećer i gljive. Također bi uključivala maslačak i čaj od iglica drveća, koje sadrže vitamin C.

Novi propisi Kako Ukrajinci prenose svoje ljubimce u bijegu pred ratnim razaranjima?