Ilegalna trgovina magarećom kožom sve popularnija na društvenim mrežama
Ilegalna prodaja magareće kože napreduje na internetskim tržištima, a trgovci otvoreno krše lokalne zakone, dok multinacionalne kompanije poput Facebooka ne čine gotovo ništa kako bi spriječile ilegalnu trgovinu prenosi The Guardian.
Trgovci na Facebooku nude velike količine magareće kože, a u izvješću dobrotvorne organizacije Donkey Sanctuary pronađen je veliki broj prodavača u zemljama koje imaju zabranu trgovine magarećom kožom, uključujući Keniju, Nigeriju, Burkinu Faso, Senegal i Ganu.
Trgovina povezana i s drugim kriminalnim akcijama
Donkey Sanctuary navodi da su trgovci promovirali prodaju magareće kože na Facebooku, YouTubeu, Twitteru i Instagramu. Smatraju da su algoritmi koje koriste društveni mediji kupcima olakšali pronalazak prodavača. Procjenjuje se da se svake godine zbog trgovine ubije oko 4,8 milijuna magaraca.
Trgovina je povezana s rastućom potražnjom za tradicionalnim kineskim lijekom koji koristi magareće kože za proizvodnju želatine. Unatoč tome što samo 20 zemalja ima ugovore o legalnoj trgovini magarećim kožama s Kinom, koža tamo stiže iz više od 50 zemalja, kažu iz dobrotvorne organizacija.
Izvješće također otkriva razmjere trgovine koja je upletena u sindikate organiziranog kriminala, međunarodnu trgovinu drogom i ilegalnu trgovinu ugroženim životinjama i životinjskim dijelovima. Istražitelji dobrotvorne organizacije pronašli su 382 trgovca koji su prodavali magareće kože i druge divlje životinje na stranicama internet trgovine, a neki od njih su prodavali i drogu, ljudsku kosu i lažne putovnice. U izvješću se navodi da su neki trgovci također koristili uspostavljene mreže za trgovinu drogom za transport magareće kože. U slučajevima kada je izvoz magareće kože bio legalan, izvješće je pokazalo da je roba bila u paketu s drugim ilegalnim dijelovima divljih životinja ili ilegalnim drogama.
Također je rečeno da internet stranice nisu uspjele suzbiti ilegalnu trgovinu, unatoč tome što je iz popisa jasno da su prodavači svjesni zakona, a mnogi su obećavali pažljivo pakirati magareću kožu kako bi izbjegli otkrivanje. "Suzbijanje prodaje magareće kože na internet trgovinama i društvenim medijima ne samo da će spriječiti značajnu okrutnost, već će također pomoći u uklanjanju drugih kriminalnih aktivnosti koje se događaju s njom”, rekla je Marianne Steele, vršiteljica dužnosti izvršne direktorice dobrotvorne organizacije Donkey Sanctuary.
Trgovanje i drugim divljim životinjama
U popratnoj studiji o povezanosti trgovine magarcima i globalne trgovine divljim životinjama, Poslovna škola Sveučilišta u Oxfordu i Jedinica za istraživanje očuvanja divljih životinja u Engleskoj pronašli su 15 000 artikala za prodaju na sedam internetskih stranica, uz objave koje nude 13 ugroženih vrsta.
“Naš rad objedinjuje brigu o očuvanju divljih životinja, dobrobiti životinja i dobrobiti nekih od najsiromašnijih zajednica na svijetu”, rekao je istraživač Poslovne škole Ewan Macdonald. Dodao je da je 20 % trgovaca također prodavalo druge dijelove divljih životinja kojima se trguje, uključujući ljuske pangolina i bjelokost.
Prošlog mjeseca, grupa Avaaz je na Facebooku dokumentirala uspješno tržište za trgovinu divljim životinjama, pronalazeći mladunčad tigrica, leoparda, obojenog leoparda ili ocelota, afričke sive papige i najmanjeg majmuna na svijetu marmozeta. Kao odgovor na izvješće Avaaza, Facebookova matična tvrtka Meta dovela je u pitanje valjanost metodologije studije i veličine uzorka i rekla da rezultati ne odražavaju rad koji su obavili u borbi protiv trgovine divljim životinjama, uključujući uklanjanje sadržaja i pokretanje strategija za obeshrabrivanje ljudi od sudjelovanja u trgovini. "Ovo je ipak neprijateljski prostor, a ljudi koji stoje iza ove grozne aktivnosti uporni su i stalno razvijaju svoje taktike kako bi pokušali izbjeći ove napore", rekao je glasnogovornik Mete. Meta nije odgovorila na tvrdnje iz izvješća Donkey Sanctuary o korištenju svoje platforme za prodaju magareće kože u zemljama u kojima je to ilegalno.