Hrvatske šume objavile koliko gljiva, kestena i ljekovitog bilja smijemo ubrati

shutterstock Prema pravilima Hrvatskih šuma smiješ ubrati tri kilograma gljiva
Za branje bilja i plodova te skupljanje zemlje moramo imati valjanu dozvolu, a one se može besplatno nabaviti na stranici Hrvatskih šuma
Vidi originalni članak

Obožavatelji jesenskih plodova jedva su dočekali listopad da krenu u šumu i prikupe zalihu gljiva i kestena. No manje je poznato da osim košare i nožića sa sobom u šumu trebamo ponijeti i valjanu dozvolu Hrvatskih šuma. Bez dozvole ne smijemo brati plodove, odnosno ako nas službena osoba uhvati u tom činu mogli bismo platiti kaznu i do sedam tisuća kuna

Čak i kada plodove skupljamo s valjanom dozvolom, moramo paziti na količine jer ako uberemo previše gljiva ili skupimo previše treseta, očekuju nas jednako visoke kazne. Hrvatske šume upućuju građane da izrade dozvolu na njihovoj službenoj web stranici. Dozvola je besplatna, a prilikom izrade potrebno je označiti na kojem području i koje plodove planiraš skupljati. Kada kreneš u šumu jednostavno ponesi dozvolu u papirnatom obliku ili ju preuzmi na pametni telefon. 

Dozvola vrijedi za tekuću godinu te ju je potrebno s početkom nove godine obnoviti. 

Koliko plodova smijemo ubrati?

Šumske plodovi podijeljeni su u nekoliko kategorija: biljke za prehranu, gljive - komercijalne vrste, kategorija humus, treset, listinac, smola, ljekovito, aromatično i začinsko bilje, šumski plodovi i ostali šumski proizvodi. Među njima prilikom izrade dozvole trebaš izabrati one proizvode koje planiraš prikupljati. 

Kada odabereš proizvode, možeš preuzeti dozvolu na kojoj pišu tvoji osobni podaci, koje proizvode i gdje planiraš skupljati te napomena o količinama koje je dozvoljeno uzeti iz prirode.

Navedene količine su:

  • 3 kg nadzemnih gljiva
  • 0,1 kg lišaja
  • 5 komada lukovica, gomolja ili korijena
  • 2 kg stabljika s listovima i cvjetovima biljaka
  • 1 kg listova biljaka
  • 0,5 kg sjemena biljaka
  • 10 kg plodova biljaka (kesteni, žirevi i slično)
  • 1 busen mahovine
  • 2 kg češera
  • 5 kg crnogoričnih grana
  • 5 kg grana za obruče i košare
  • 5 kg humusa ili treseta 
  • 10 ml smole
  • 5 kg šušnja i listinca

Dozvola se, kako napominju, ne odnosi na sakupljanje podzemnih gljiva odnosno tartufa. 

Pet puta više trovanja gljivama nego lani

U posljednjih mjesec dana se više od 30 građana otrovalo gljivama, piše Jutarnji list. U odnosu na listopad prošle godine, radi se o pet puta većem broju trovanja, a dr. sc. Zrinka Franić, liječnica u Centru za kontrolu otrovanja i poslijedoktorandica na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada, navodi i da je sve veći broj trovanja najotrovnijim gljivama poput zelene pupavke i panterove muhare. Porast broja trovanja možemo pripisati i jako dobroj gljivarskoj sezoni koja je uvjetovana vremenskim prilikama.

Kako bi spriječili trovanje gljivama koje za posljedicu može imati i smrt, važno je ne brati gljive za koje ne možemo sa 100 postotnom sigurnošću reći da znamo o kojoj se vrsti radi. Zato je najbolje brati gljive u pratnji stručnjaka, a ako imaš neke nedoumice, bolje je gljivu ne ubrati nego riskirati trovanje. 

Isto pravilo vrijedi i za biljke te bobice i druge plodove. Najbolji primjer je medvjeđi luk koji u proljeće lako zamijenimo za đurđice. Dok je medvjeđi luk zdrava namirnica koju možemo jesti, đurđice su vrlo otrovne, ali izgledaju gotovo isto. 
 

jesenska kuhinja Vrganji s tjesteninom - ručak u duhu sezone

Posjeti missZDRAVA.hr