Greenpeace: "Vlada nas od klimatskih promjena planira braniti novim fosilnim projektima"
"Nažalost, ovdje vidimo kako nas Vlada od klimatskih promjena planira braniti novim fosilnim projektima, s obzirom na to da su ulaganja u plin jedan od lajtmotiva ovoga Plana. Vidimo tu i daljnje planove za bušenje kopna i Jadrana u potrazi za naftom i plinom, a saznajemo kako Hrvatska vidi i staru nuklearku Krško u pogonu u dalekoj 2050. godini", rekla je programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj Petra Andrić.
Performansom, održanim dva tjedna prije isteka jednomjesečnog javnog savjetovanja o NECP-u, aktivisti su rekvizitom na kojem je prikazana CO2 “bomba” te natpisima “Pare u solare” i “Ne novim plinskim projektima!” nadležnom Ministarstvu poručili da je ažurirani NECP nedovoljno ambiciozan te da ne prati potencijal obnovljivih izvora energije i pogoduje fosilnoj industriji.
Spornim smatraju iznos od dvije milijarde eura javnih ulaganja u jačanje plinske infrastrukture.
"Na taj način ostajemo ovisni o uvozu energenata. Prava energetska neovisnost počiva na ulaganjima u domaće obnovljive izvore energije, a važno je i hitno krenuti u modernizaciju elektroenergetske mreže", kazala je Andrić.
Hrvatska ima ogromne potencijale za korištenje energije sunca, ističe Greenpeace, a po njenom iskorištavanju i dalje je na dnu europske ljestvice. Kao primjer dobre prakse navod Estoniju koja je u svom Nacionalnom planu istaknula cilj od 100 posto obnovljive elektroenergetike.
"Prema izračunima energetskih stručnjaka s zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Hrvatska može svoju neto potrošnju električne energije podmirivati iz domaćih obnovljivih izvora već od 2030. godine, za što je potrebno prvenstveno ulagati u nove solarne i vjetroelektrane", naveli su u priopćenju.
S druge strane, nova znanstvena istraživanja pokazuju da plin može imati jednake ili čak veće emisije stakleničkih plinova od ugljena. "Primjerice, LNG uvezen iz SAD-a je 33 posto štetniji za klimu od ugljena", upozorili su.
Greenpeace je prozvao resorno Ministarstvo i zbog sporosti u donošenju NECP-a jer su ih zemlje članice Europske unije trebale predati Europskoj komisiji do 30. lipnja ove godine, dok se u Hrvatskoj tek 12. studenoga uputilo na javno savjetovanje.