mZ: Što će se događati ovo ljeto na Festivalu Green River?

Smjestivši se na ravnicu rijeke Save, uz cjelodnevna ljetna druženja,  sunčalište, mjesta za igru i sport, razne reciklirane instalacije i rekvizite, svatko će moći pronaći nešto za sebe. Neizostavan dio bit će i kultni Babinjak – nekadašnje popularno okupljalište žena. Zamišljen kao zelena oaza/amfiteatar, Babinjak će i ove godine okupljati žene koje su snažne, odvažne, hrabre, poslovne i kreativne te sve one koje će to tek postati. Osim što će Babinjak nadahnjivati i inspirirati mnoge žene, biti će i teatar koji će ugostiti razna kazališta pa ćemo tako uz rijeku uživati i u brojnim kazališnim predstavama. Posjetitelje očekuje bogat glazbeni program do 30. rujna. Već 30.6. atmosferu će zagrijati bend Terminator, a nastavit će se nastupom fantastičnog reggae benda One Dread od 20.30 sati dok za vikend 3.7. u 21:00 h stižu doktori nezaboravnih ljetnih party-a, Kuzma & Shaka Zulu.

mZ: Kako je nastao Green River i kakvi su planovi za ovu godinu?

Green River je nastao kao posljedica potresa i pandemije, a i želje da se život vrati uz rijeku Savu, baš kako je to nekada bilo. Zavirimo li malo u prošlost rijeka Sava nekada je bila omiljeno mjesto okupljanja Zagrepčana - druženja, zaljubljivanja, sunčanja. Naša je ideja bila spojiti tradiciju sa sadašnjošću, odnosno od recikliranja, obnovljivih izvora energije i inovacija napraviti jednu sasvim novu priču. Od starih paleta izgradili smo Babinjak, isto tako napravili smo sami  i ležaljke sa solarnim panelima, solarne tuševe, imali smo brojne radionice o ekologiji za djecu i odraste, a i glazbeni program se održavao na solarnoj pozornici. Isto tako poticali smo ljude da donose sa sobom čaše koje se mogu reciklirati. Prošle godine po prvi smo put održali ovaj Festival, bilo je vrlo izazovno, obzirom na uvjete i ograničenja u kojima se održao, ali nekako smo „isplivali“ kao light motiv ljeta. Jako smo zadovoljni s prvom edicijom festivala, a ove godine ćemo biti još inovativniji. Projekt GREEN River predstavlja novu generaciju festivala koji donose iskorak u smjeru održive budućnosti. Isto tako, GREEN River promovira i potiče „zeleni turizam grada“ koji nudi lokalnom stanovništvu, a i turistima atraktivan turistički doživljaj u potpunosti usklađen s prirodom.

Podsjećajući na tradiciju savskog kupališta, želja nam je vratiti i popularizirati život na rijeci ”kak je to nekad bilo” pričajući stare priče u novom ruhu novog doba obnovljivih izvora energije, inovacija,  potrebe za ponovnim korištenjem i recikliranjem te svjesnosti koliko sami možemo pridonijeti očuvanju našeg planeta Zemlje – After fun still green!

mZ: Udruga Priroda za sve bavi se ekološkim projektima, a posebna su vam ljubav održivi festivali, predstavite nam vaša originalna događanja.

Udruga Priroda za sve, iako je osnovana 2015. od 2017 se bavi organiziranjem festivala, okupili smo  kreativne  članove koji posjeduju znanja o održivosti. Naime, po nama su festivali dobar medij za edukaciju svih dobnih skupina i odraslih, a posebno djece. Naime, nitko ne voli sjediti u razredu i slušati o ekologiji. Zato nam je želja bila kroz Festival napraviti platformu kroz koju će se ljudi osvijestiti, probuditi te promijeniti svoje svakodnevne navike po pitanju okoliša i rukovanja otpadom. Posebni smo po tome što nam je u fokusu edukacija i to posebno mladih. Oni su potrošači budućnosti i na njima svijet ostaje. Našim vizualnim identitetom i programima educiramo najmlađe, no i cijelu lokalnu zajednicu. Do sada smo održali Welcome Spring Festival, Green River Festival i Reci Božić - prvi održivi festival. U početku smo bili u centru grada no kako nas je ova pandemija zapravo otjerala iz centra odlučili smo se vratiti prirodi i pronašli smo svoj novi festivalski dom kraj rijeke Save.

mZ: Jesu li Hrvati osviješteni?

Što se tiče osviještenosti nas Hrvata, evo mi se već pet godina bavimo edukacijom ljudi i gospodarenjem otpadom, mnogo je toga u edukaciji, informiranju, ali to mora biti kontinuirano i po meni to je jedini način da se dođe do pomaka. Ja vidim pomake u zadnjih pet godina i ne radi se samo o recikliranju nego više o tom kružnom gospodarstvu. Smatram da svi mi trebamo sudjelovati u životnom ciklusu određenog otpada. Potrebno je da se državna razina malo unaprijedi i da se pokrenu ti Centri za gospodarenje otpadom.

mZ: Kako vi živite održivost?

Najviše volim reći da se nosim sa svojim smećem. No održivost nije samo gospodarenje otpadom, to je puno puno više i gospodarstvo i kultura i jako je važno aktivno se uključiti u sve te pojedine segmente i ostaviti prostora i za buduće generacije.

Naš partner HEP, do kraja 2030. godine ukupno planira imati oko 700 MW snage u vjetroelektranama i sunčanim elektranama te za 50 posto veći udio obnovljivih izvora u vlastitom proizvodnom miksu. HEP se mijenja na zeleno, možeš i ti! Više saznaj ovdje.