Služba za klimatske promjene Copernicus (C3S), koju u ime Europske komisije provodi Europski centar za vremenske prognoze srednjeg dometa, objavila je danas da su prosječne globalne temperature u studenom 2020. godine najviše zabilježene s jasnom razlikom u skupu podataka C3S. Podaci reanalize pokazuju da je studeni bio blizu 0,8°C iznad standardnog 30-godišnjeg referentnog razdoblja 1981-2010., više od 0,1°C iznad prethodnih najtoplijih studenih 2016. i 2019. Temperature su bile najviše natprosječne u velikoj regiji koja je pokrivala mnogo sjeverne Europe, Sibira i Arktičkog oceana. Znatno više od prosjeka temperature zabilježene su i u dijelovima SAD-a, Južne Amerike, južne Afrike, na Tibetanskoj visoravni, istočnoj Antarktici i većem dijelu Australije.

Anomalija površinske temperature zraka za studeni 2020. u odnosu na prosjek studenih za razdoblje 1981.-2010. Izvor: ERA5. Zasluga: Služba za klimatske promjene Copernicus/ECMWFS

Također u Europi, temperature u studenom 2020. bile su posebno visoke, što ga je učinilo drugim najtoplijim studenim zajedno s 2009. godinom, 0,2°C ispod temperature u studenom 2015. Suprotno tome, temperature su bile najviše ispod prosjeka u srednjoj Aziji i zapadnoj Antarktici.

Prosjeci borealnih jeseni (od rujna do studenoga) europskih anomalija površinske temperature zraka od 1979. do 2020. u odnosu na 1981-2010. Izvor podataka: ERA5. Zasluge: Služba za klimatske promjene Copernicus/ ECMWF.

Uz to, znanstvenici C3S izvještavaju da su prosječne temperature u Europi ove jeseni bile više nego bilo koje zabilježene jeseni. Za borealnu jesen 2020. (rujan, listopad i studeni), znanstvenici C3S potvrđuju da su europske temperature bile 1,9°C iznad standardnog referentnog razdoblja, 0,4°C više od prosječne temperature u 2006. godini, koja je prethodno bila najtoplija jesen. Većina Europe doživjela je iznadprosječne temperature, koje su bile posebno neobične u sjevernom i istočnom dijelu kontinenta. Anomalija površinske temperature zraka za razdoblje od rujna do studenog 2020. u usporedbi s prosjekom od rujna do studenog za razdoblje 1981.-2010. Izvor: ERA5. Zasluga: Copernicus Služba za klimatske promjene/ECMWF

Arktik i posebno veliki dijelovi sjevernog Sibira imali su temperature znatno iznad prosjeka tijekom 2020. godine, ne samo tijekom studenog i borealne jeseni. Isti je slučaj s morskim ledom u toj regiji, koji je posebno nizak od početka ljeta. Ovdje ni studeni nije iznimka, a podaci C3S pokazuju da je morski led bio na drugoj najnižoj razini u studenom od 1979. godine, kada su započela satelitska promatranja.

Preostao je samo jedan mjesec do kraja godine, a C3S podaci za dosadašnju godinu pokazuju da je 2020. trenutačno u rangu s 2016., najtoplijom kalendarskom godinom, za kojom slijedi 2019. Na temelju podataka iz nekoliko globalnih skupova podataka i uključujući podatke sve do listopada, WMO je prošlog tjedna najavio da će 2020. postati jedna od tri najtoplije godine u povijesti. Dodatak još jednog mjeseca C3S podacima pokazuje da je 2020. godina sada još bliža rekordu iz 2016. godine. Kalendarska 2020. godina u cjelini vjerojatno će ostati u rangu ili postati malo toplija od 2016. osim ako anomalija globalne temperature značajno ne padne od studenog do prosinca, što ne bi bilo neviđeno.

U Europi je 2020. godina za 0,5°C toplija od razdoblja siječanj - studeni za 2019. godinu, najtopliju zabilježenu kalendarsku godinu i najmanje 0,4°C toplija od istog razdoblja bilo koje druge godine u skupu podataka C3S. Gotovo je sigurno da će 2020. postati najtoplija kalendarska godina za Europu u cjelini.

Carlo Buontempo, Voditelj Službe za klimatske promjene Copernicus iz ECMWF-a, komentira: „Globalno, studeni je bio izuzetno topao mjesec u usporedbi s ostalim studenima, temperature na Arktiku i sjevernom Sibiru i dalje su bile visoke, a morski led bio je na drugoj najnižoj razini. Ovaj trend zabrinjava i ističe važnost sveobuhvatnog praćenja Arktika, jer se on zagrijava brže od ostatka svijeta." "Ovi podaci su u skladu s dugoročnim trendom zagrijavanja globalne klime. Svi donositelji politike koji ublažavanje klimatskih rizika smatraju prioritetom trebali bi ih vidjeti kao glasna zvona i ozbiljnije nego ikad razmisliti kako najbolje poštivati ​​međunarodne obveze postavljene u Pariškom sporazumu 2015. godine”, dodaje.

Mjesečni sažeci temperatura iz Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S)

C3S objavljuje mjesečne biltene o klimi koji izvještavaju o promjenama uočenim u globalnoj površinskoj temperaturi zraka i ostalim klimatskim varijablama. Svi nalazi temelje se na računalno generiranim analizama koristeći milijarde mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja širom svijeta.

Površinska temperature zraka u studenom 2020.:

• Globalno, studeni 2020. bio je uvjerljivo najtopliji zabilježeni studeni
• Za Europu je mjesec bio drugi najtopliji zabilježen
• Temperature su bile najviše iznad prosjeka razdoblja 1981-2010. u velikoj regiji koja pokriva veći dio sjeverne Europe, Sibira i Arktičkog oceana
• Temperature su bile najviše ispod prosjeka u srednjoj Aziji i zapadnoj Antarktici

Morski led u studenom 2020.:

• Arktički morski led bio je na drugoj najnižoj razini zabilježenoj u studenom u satelitskim podacima, počevši od 1979.
• Koncentracije morskog leda bile su najviše ispod prosjeka u Karskom i sjevernom Barentsovom moru
• Antarktički morski led bio je blizu prosjeka, ali s velikim prostornim razlikama širom kontinenta

Površinska temperature zraka u borealnoj jeseni 2020.:

• Europa je u cjelini doživjela svoju najtopliju zabilježenu jesen, s temperaturama najviše iznad prosjeka na sjeveru i istoku
• Glavna područja iznad i ispod prosjeka temperatura na globalnoj razini bila su slična onima za studeni

Kartografske i citirane vrijednosti su iz ERA5 baze podataka ECMWF Službe za klimatske promjene Copernicus, čiji podaci sežu do 1979. godine. Prosjeci temperature za europsku regiju odnose se na samo kopno sa sljedećim granicama zemljopisne dužine/zemljopisne širine: 25W-40E, 34N-72N.