Eko med za bolji imunitet

U slavonskom mjestašcu Tikveš, u srcu zaštićenog parka prirode Kopački rit, pčelarska obitelj Gusak proizvodi pčelarske proizvode i med Tikveško blago s mnogo ljubavi i poštovanja prema pčelama i prirodi. Uzgoj pčela je u obitelji Gusak tradicija od 1958. godine, a mi ti donosimo priču o njima i otkrivamo tajne ekološke proizvodnje meda
Vidi originalni članak

Eko pčelarstvo Gusak smješteno je na lokaciji gdje nema opasnosti od bilo kakvog zagađenja. U tikveškim šumama se, uz marljiv rad pčelica, proizvode dvije vrste meda - bagrem te mješavina šumskog i livadnog meda, propolis, cvjetni prah i rijetko kvalitetna matična mliječ te Pčelinja bomba. U pčelarstvu Gusak košnice su izrađene od prirodnih materijala i bojane isključivo eko bojama. Saće se izrađuju od vlastitog ekološkog voska.

Od trgovačkog putnika do pčelara

Zrinoslav Gusak prije desetak godina odlučio je nastaviti obiteljsku tradiciju uzgoja pčela i proizvodnje meda kad je osjetio da je pod velikim stresom zbog posla trgovačkog putnika kojim se godinama bavio: 'Sjetio sam se bezbrižnih dana s djedom kad smo se bavili pčelama i odlučio sam promijeniti svoj životni put. Odmah sam donio odluku da ću se baviti eko uzgojem, a poticaj mi je dao brat koji ima eko imanje "Orlov put". Prve dvije godine sam paralelno radio svoj posao trgovačkog putnika i bavio se uzgojem pčela, a kako je posao s medom kretao na bolje potpuno sam mu se posvetio. Trenutno imamo 150 košnica, a uskoro planiramo postaviti još 50.'

Zrinoslavu u poslu pomaže supruga Biljana, a kaže da im pomažu i sinovi Ivan koji ima 13 godina te jedanaestogodišnji Bruno. 'Budući da eko uzgoj ima svoje stroge propise, mi godišnje imamo 60 posto manje prinose meda u odnosu na pčelare koji se bave konvencionalnom proizvodnjom meda. Međutim, odlučni smo ustrajati na tom putu, jer smatram da će se dugoročno isplatiti. Naši proizvodi su dostupni u bio&bio trgovinama, a mi garantiramo da je naš med 100 posto zdrav. Najveći problem kod konvencionalnog uzgoja je što pčelari tretiraju saće armitrazom koji je opasna kemikalija, a budući da saće ima svojstvo upijanja, tretiranjem amitrazom zapravo se truje saće koje nakon tri godine ispušta otrovne rezidue u med', objasnio je Zrinoslav Gusak.

Specifičnosti eko uzgoja pčela

  • Košnice moraju biti napravljene od prirodnih materijala i obojane ekobojama, koje su gotovo 100 posto skuplje od konvencionalnih
  • Satne osnove na kojima pčele izgrađuju saće moraju biti od isključivo ekološkog saća. Saće inače ima svojstvo upijanja, a problem koji se javlja je tretiranje pčela, koje se uglavnom provodi amitrazom koji je zapravo bojni otrov drugog reda. U voćarstvu se koristi ali jako razblažen, no u pčelarstvu se koristi kao koncentrat
  • Budući da saće ima svojstvo upijanja, tretiranjem amitrazom zapravo se truje saće koje nakon tri godine ispušta otrovne rezidue u med. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) amitraz je proglasila najopasnijom kemikalijom u pčelarstvu (K. Walner, »Pčelar« 11/92), a naši ga pčelari kontinuirano unose u košnicu već više od 20 godina
  • Kod uzgoja ekopčela pčelinjak mora biti postavljen tako da u radijusu od 3 kilometra nema vegetacije tretirane kemijskim sredstvima te mora biti dovoljno udaljen od bilo kakve proizvodnje kao što su npr; industrijska zona, autoput, odlagalište otpada
  • Pri liječenju pčelinjih zajednica nije dopuštena upotreba antibiotika već se liječenje, suzbijanje nametnika i čišćenje košnica i pribora provodi organskim kiselinama (mravlja, oksalna, mliječna, octena) što za razliku od konvencionalnog uzgoja gdje se to rješava u 2 do 3 sata traje 5 do 6 dana
  • Pčela matica živi dulje od pet godina, dok je životni vijek radilice svega 1 do 6 mjeseci. Pčela matica u stanju je za samo 24 sata položiti između 2000 i 4000 jajašaca.


Cvjetni prah ili cvjetna pelud

Pelud je muški spolni element cvijeta biljke. Svako zrnce peludi sadrži biološko jedinstvo neophodno za život - bjelančevine, vitamine, amino-kiseline, masti, ugljikohidrate, šećer, fermente i niz drugih sastojaka. Godine 1957. u Francuskoj su otkrili u peludi fitoncid (biljni antibiotik) čiji bi prototip bio penicilin. Pelud je pravi čuvar reda u čovjekovim crijevima. Pelud pomaže kod slabokrvnosti, preranog starenja, arterioskleroze, cerebralne skleroze, probavnih smetnji, regulira apetit i radnu sposobnost, normalizira rad želuca. Aktivira sve tjelesne funkcije,a posebno želudac.

Bogata je vitaminom B12 za kojim ljudsko tijelo ima ogromnu potrebu. Pokus rađen na pčelama pokazuje da pčele hranjene šećernim sirupom žive od 20 do 30 dana, dok pčele hranjene s peludi žive i do 100 dana. Pelud je jedan od najsnažnijih prirodnih pripravaka za poboljšanje imuniteta. Prikuplja se tijekom cijele godine i na kraju izmiješa tako da se u jednoj bočici nalazi cvjetni prah tisuća raznih, šumskih cvjetova koji cvjetaju tijekom cijele sezone.  Djeca trebaju konzumirati jednu čajnu žlicu dnevno, a odrasli dvije žlice peludi s medom, vodom, čajem ili npr mlijekom.

Propolis

Propolis je smjesa biljnih smola, balzama, eteričnih ulja, voska, enzima, minerala i peludi. To je smolasta supstanca koju pojedine pčele radilice kada postanu izletnice (od 21 dana života) sakupljaju s pupoljaka i kore drveća kao i drugih biljaka. Propolis posjeduje antivirusno, antibakterijsko i antigljivično djelovanje, a neki ga nazivaju i "lijekom 21 stoljeća". Jača otpornost organizma na prehladu i gripu. Kao premaz ima jako antiflogestično djelovanje (protiv gnojnih upala) na upale u ustima, ždrijelu, jednjaku i potiče obnovu želučane sluznice. Izvanredni rezultati postižu se i u liječenju infekcija, opeklina, otvorenih rana te čireva probavnog sustava. Uklanja otekline kod zubobolje. Redovnom upotrebom jača obrambenu sposobnost imunološkog sustava.

Matična mliječ pčelarstva Gusak

Matična mliječ je kompleksna prirodna materija koja se stvara u specijalnim pčelinjim žlijezdama. Smatra se vrhuncem prirodne biosinteze zbog kombinacije strukturnih (proteini), energetskih (masti i ugljikohidrati), neorganskih (minerali), zaštitnih (vitamini) i drugih sastojaka. Matična mliječ je bijele do blijedožućkaste boje, gusta i tekuća, karakteristična mirisa i kiselkastog, malo ljutog okusa. Sadrži vitamine B skupine s posebno visokom koncentracijom vitamina B5 (pantotenske kiseline) i vitamina B6, vitamine A, C, D i E, minerale, enzime, 18 vrsta aminokiselina, kao i mnoge tvari koje sprečavaju razvoj i razmnožavanje bakterija i virusa. Isto tako sadrži i posebnu vrstu nezasićene masne kiseline 10-HDA (10-hidroksi-decenionske kiseline) koja u prirodi postoji samo u matičnoj mliječi i nije ju moguće umjetno proizvesti. 

Matična mliječ je jedini prirodni izvor acetilkolina u čistom obliku, supstance koja širi krvne žile i zato dobro djeluje kod povećanog krvnog tlaka. Izvanredno jača imunitet i time sprječava nastanak i razvoj raznih bolesti. Povoljno djeluje na opće stanje organizma, koji odiše novom snagom i energijom. Posjeduje baktericidna, antibiotička i antivirusna svojstva. Pojačava lučenje endokrinih žlijezda tj. žlijezda koje proizvode i luče hormone, kao što su gušterača, štitnjača, nadbubrežna žlijezda, hipofiza.

Matična mliječ je jedina poznata tvar koja prodire kroz ovojnicu nadbubrežne žlijezde i čisti je od toksina, kao i kroz ovojnicu mozga gdje regenerira stanice. Sprječava infekcije muških i ženskih spolnih organa te povećava prokrvljenost prostate, pomaže smanjenju otoka i regulira nedostatak seksualne energije. Mliječ poboljšava rad središnjeg živčanog sustava, normalizira stanje duševne iscrpljenosti, povoljno djeluje na pothranjenu djecu i starije rekonvalescente. Povećava otpor na stres, pospješuje regeneraciju stanica i tkiva, smanjuje razinu kolesterola, pozitivno djeluje na krvožilni sustav, stabilizira krvni tlak te poboljšava pamćenje. Pomaže u održavanju i jačanju kose, kožnog tonusa i noktiju, te zaglađuje kožu, odnosno ublažava bore zahvaljujući kolagenu koji nalazimo u sastavu matične mliječi. Blagotvorno djelovanje matične mliječi objašnjava se prisustvom vitamina, naročito pantotenske kiseline, a također i prisutnošću hormonalnih supstancija.

Ponuda ekopčelarstva Gusak

  • Bagremov med – izrazito svijetao med, blaga mirisa i okusa. Pomaže osobama koji imaju problema s nesanicom, kod tegoba dišnih organa, ali djeluje i kao umirujuće sredstvo. Preporučuje se djeci i za poboljšanje fizičke i psihičke otpornosti, a time i za jačanje imuniteta organizma. 
  • Livadni med – može biti tamniji i svjetliji, bogata je i ugodna okusa. Posebno se preporučuje osobama sklonim peludnim alergijama. Med dobiven od tisuću raznolikih cvjetova i grmolikog bilja.
  • Šumski med – medun ili medljikovac, med tamnocrvenkaste boje, gust i rastezljiv. Po okusu može biti opor do ugodno ukusan, ovisno o porijeklu. Izrazito preporučljiv i priznat med u svijetu zbog svojih vrijednosti – ima do 13 puta više minerala od drugih medova.

Život pčela - zanimljivosti

Pčele su postojale već 56 milijuna godina prije pojave prvog čovjeka – u doba tercijara. Da bi proizvele 1 kg meda, posjete oko 10 milijuna cvjetova i pređu oko 400 000 km. Zanimljivo je napomenuti da ljeti u jednoj košnici živi od 60 do 70 tisuća pčela. Ovaj izvrstan koncentrat hranjivih tvari omogućava matici da živi duže od pet godina, dok je životni vijek radilice svega 2 do 4 mjeseca.

Zadivljujuća je biološka produkcija matice, koja u sezoni za samo 24 sata položiti između 2000 i 4000 jajašaca, a objašnjava se upravo djelovanjem matične mliječi, kojom je pčele neprestano hrane. Svaka pčela prolazi kroz sve životne faze (od čišćenja saća do skupljanja nektara i peluda), zavisno od starosti. Dijele se na sljedeće:

  • pčele radilice do trećeg dana – čistačice - brinu se o čišćenju saća u koje matica polaže jaja i griju leglo
  • pčele radilice od 3. do 7. dana – hraniteljice – brinu se o mladom leglu i matici koju obilno hrane matičnom mliječi
  • pčele radilice od 7 do 9. dana – skladištarke – preuzimaju od skupljačica nektar i pelud i skladište ga u saće
  • pčele radilice od 9-12. dana – čistačice – ali se ovaj put brinu o higijeni košnice
  • pčele radilice od 12-15.dana – graditeljice- razvijaju im se voštane žlijezde pa grade saće
  • pčele radilice od 15-16. dana – izviđačice – prvi izleti dalje od košnice
  • pčele radilice od 16.-19.dana – stražarice- čuvaju i brane ulaz u košnicu od uljeza
  • pčele radilice od 20. dana pa do kraja životnog ciklusa – sakupljačice- koje pak dijelimo na pčele koje donose nektar , pelud i vodu ili tzv. vodonoše

Treba napomenuti da, ovisno od vanjskih uvjeta, sve pčele mogu raditi sve poslove.

Posjeti missZDRAVA.hr