Čak otprilike 13 milijardi tona hrane godišnje završi u smeću, a samo četvrtina toga bila bi dovoljna da se nahrani milijarda gladnih na planetu. Sprečavanje rasipanja hrane postao je stoga imperativ za mnoge, a i ti možeš tome dati svoj doprinos. Vidjet ćeš da je vrlo jednostavno, a i naši savjeti bi ti mogli pomoći u tome.

1. Kupuj planski

Odluči što ćeš jesti i kuhati, napravi popis potrepština za nabavu i odoli izazovu impulzivnog kupovanja. Time ćeš smanjiti izglede da kupiš ono što ti ne treba.
Kupuj ograničene količine hrane pa tako ako primjerice recept zahtijeva tri rajčice, nemoj kupiti tri kilograma. Traži poljoprivredne proizvode koji se prodaju na komad ili na dekagram, tako da možeš nabaviti onoliko koliko ti treba. Biraj voće i povrće nepravilna izgleda, ali svježe. Mnogi komadi voća i povrća ostaju neprodani zbog netipičnog oblika, iako su po svemu ostalom u redu. Ako ih ne kupi osviješteni potrošač poput tebe, vjerojatno će se baciti.

1. Razumno troši

Prvo potroši ono što si najranije kupila. Nove namirnice guraj na kraj police, a stare (još valjane) izvlači prema početku. Tako ćeš iskoristiti hranu prije nego što propadne. Što se tiče namirnica s kratkim rokom trajanja, potroši postojeće zalihe prije nego što kupiš nove. Vodi evidenciju o trajnosti hrane i jedi prvo ono što će najbrže propasti. Zalijepi popis na vrata hladnjaka tako da ti bude pred očima svaki put kada pripremaš obrok. Prati i bilježi što bacaš. Posveti barem jedan cijeli tjedan za kontrolu otpada. Bacaš li pola štruce kruha svaka četiri dana? Redovno ti ostaju nepojedene dvije banane? Uz pomoć bilješki znat ćeš što kupuješ previše.

2. Ispravno pohranjuj

Uočiš li da često bacaš pokvarene kekse, grickalice ili pahuljice, možda ih držiš na pogrešnom mjestu ili ih nedovoljno štitiš. Neke ćeš artikle trebati spremiti na hladnije i tamnije mjesto, a neke samo dobro omotati folijom. Utvrdi je li tvoj hladnjak u dobrom stanju, rashlađuje li dovoljno, zatvaraju li se vrata čvrsto. Informiraj se o tome koja su mjesta u hladnjaku ili u zamrzivaču pogodna za pojedine namirnice. Konzerviraj ili ukiseli višak voća i povrća pa ćeš im tako produžiti trajanje za nekoliko mjeseci, a ujedno ćeš tijekom zime moći jesti konzervirane breskve ili trešnje. 

3. Pametno jedi

Prilikom spremanja ili naručivanja hrane, poslušaj želudac i zanemari ono što ti govore oči. Odvoji trenutak i zapitaj svoje tijelo što i koliko želi jesti, a tek onda si to posluži ili naruči. Ako nisi sigurna koliko si gladna, počni s ograničenom porcijom. Poželiš li više, uvijek možeš otići po još. Istraživanje je pokazalo da uzimanje manjih porcija dovodi do manjeg rasipanja hrane. Ako si u samoposlužnom restoranu, odaberi hranu bez poslužavnika. Tako ćeš moći ponijeti manje hrane pa je vjerojatnije da ćeš uzeti samo ono što stvarno namjeravaš jesti.

4. Nikada ne idi u shopping gladna

Naša bioreporterka te bio&bio blogerica Irina Zafranović pojasnila je i kako prekomjerna potrošnja, odnosno proizvodnja hrane može nepovoljno utjecati na eko sferu. ''Naravno da iracionalna hiperprodukcija hrane ima negativan utjecaj na okoliš, no ono što osobno smatram još većom tragedijom jest propadanje i bacanje hrane. Sjeti se samo koliko bi gladnih usta moglo biti nahranjeno u nekom pametnijem i pravednijem sustavu.''

Smatra kako je planiranje ključno za to da pojedinac bolje kontrolira kupnju i potrošnju hrane jer tako može istovremeno pridonijeti očuvanju tla i kvaliteti namirnica. ''Ako primjerice jednom tjedno ideš u veću nabavku hrane, sastavi barem okvirni tjedni jelovnik. Ako vas je u obitelji više, napravite kratki brief kako bi svi bili zadovoljni odabirom. Tako povećavaš šanse za se sve pojede. Brzo kvarljivu hranu potroši prije one koja može stajati u hladnjaku duže, racionalno planiraj količine i ne zaboravi posebno dobar trik – nikada ne idi u shopping gladna'', dodaje.

Saznaj više o najvećim eko katastrofama u povijesti.