Sporazum, koji je 12. prosinca 2015. usvojilo gotovo 200 zemalja, obvezuje nacije da ograniče globalno zagrijavanje na znatno ispod 2 stupnja Celzija, idealno na 1,5 stupnjeva, iznad predindustrijskih razina.

Martin Kaiser, čelnik Greenpeacea Njemačka, rekao je za dpa da Pariški sporazum ostaje globalni kompas za klimatsku politiku, ali je naglasio da će ostati relevantan samo ako velike ekonomije - posebno zemlje okupljene u G20 - zatvore jaz između ambicije i djelovanja.

Kaiser je rekao da njemačka vlada pod kancelarom Friedrichom Merzom ima odgovornost usmjeriti zemlju natrag prema cilju od 1,5 stupnjeva. Ali to je suprotno od onoga što su vlada i konzervativni blok zagovarali u Bruxellesu pod krinkom modernizacije i deregulacije, rekao je.

Kaiser je rekao da će biti potrebne hitne mjere u sektorima prometa, građevinarstva i korištenja zemljišta kako bi se Njemačka vratila na pravi put.

"Zaštita klime nije teret", rekao je, "već temelj za slobodu, sigurnost i prosperitet u budućnosti."

Johan Rockström, direktor Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime (PIK), rekao je da su mnogi sudionici pariškog summita 2015. napustili Pariz s osjećajem olakšanja. „Danas, desetljeće kasnije, moramo priznati da smo do sada podbacili“, rekao je.

Unatoč napretku u obnovljivim izvorima energije i električnoj mobilnosti, globalne emisije i dalje rastu, rekao je Rockström.

"Globalno zagrijavanje se ubrzava, oceani se zagrijavaju brže nego što se očekivalo, a važni ekosustavi poput tropskih koraljnih grebena približavaju se kritičnim točkama prekretnice", dodao je.

Prekoračenje praga od 1,5 stupnjeva sada je neizbježno, rekao je, upozoravajući da to "dovodi svijet u opasnost".

Jedina preostala nada, dodao je, jest „da svijet prepozna ovaj neuspjeh i rizike povezane s njim – i djeluje u skladu s tim."

vjerojatno ćemo prijeći tu granicu Nije postignuto ograničenje rasta globalne temperature od 1,5 stupnja, a EU ublažila klimatske ciljeve