Nove informacije otkrivaju da je predsjednik Brazila Jair Bolsonaro upleten u planiranje požara u Amazoni, piše 24sata.
Naime, kako prenosi 24sata tajni dokumenti koje objavio openDemocracy otkrivaju da je Bolsonaro planirao izgraditi hidroelektrane, mostove i autoceste na područje cijele amazonske prašume. Brazilskog predsjednika otkrili su dokumenti i PowerPoint prezentacija, za koju mediji pretpostavljaju, da je predstavljena na sastanku brazilskih vlasti i lokalnih vlasti savezne države Pare u kojoj se nalazi Nacionalni park Amazonija. Tijekom sastanka, navodi openDemocracy, brazilski ministri su predstavili planove za cijelu regiju.
PIXSELL/24SATA
Predsjednik Brazila okrivio nevladine udruge
Znanstvenici iz Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja u Brazilu (INPE) rekli su da je Amazonija pretrpjela ogromne gubitke amazonskih šuma, velikom brzinom, otkako je predsjednik Jair Bolsonaro preuzeo vlast u siječnju. Međutim, govoreći na tiskovnoj konferenciji prošlog mjeseca, Bolsonaro je rekao da se podaci "ne odnose na stvarnost". Ubrzo nakon toga, Bolsonaro je otpustio direktora INPE-a.
Isto tako, brazilski predsjednik optužio je skupine za zaštitu okoliša za podmetanje požara u Amazoni dok pokušava odbiti sve veće međunarodne kritike zbog svojih neuspjeha u zaštiti najveće prašume na svijetu, prenosi The Guardian.
Oglasio se i francuski predsjednik Emmanuel Macron i rekao da se radi o međunarodnoj krizi
Francuski predsjednik je na svom Twitter profilu napisao: "Naša kuća gori. Doslovno, Amazonske prašume proizvode 20 posto kisika na našem planetu. Ovo je međunarodna kriza".
Our house is burning. Literally. The Amazon rain forest - the lungs which produces 20% of our planet’s oxygen - is on fire. It is an international crisis. Members of the G7 Summit, let's discuss this emergency first order in two days! #ActForTheAmazon pic.twitter.com/dogOJj9big
— Emmanuel Macron (@EmmanuelMacron) 22. kolovoza 2019.
Bolsonaro je rekao da su nevladine organizacije za zaštitu okoliša pokrenule požare kako bi osramotili njegovu vladu. "Što se tiče pitanja spaljivanja Amazonije, koju su, po mom mišljenju, možda pokrenule nevladine organizacije jer su izgubile novac, koja je namjera? Donijeti probleme Brazilu", rekao je predsjednik na kongresu industrije čelika u Brasiliji. Kasnije je izjavio kako bi u pozadini podmetanja mogli biti farmeri koji vatru podmeću radi stvaranja pašnjaka.
Međunarodno negodovanje potaknulo je Norvešku i Njemačku da zaustave donacije brazilskog Fonda za Amazonu, koji podržava mnoge nevladine organizacije koje se bave zaštitom okoliša i vladine agencije. Poziva se i da Europa blokira trgovinski sporazum sa Brazilom i drugim zemljama Južne Amerike.
Kriza za cijeli svijet
Rekordan broj požara koji u 2019. godini bjesne amazonskim prašumama mogao bi biti dio scenarija "sudnjeg dana" u kojem prašuma izbacuje ugljik u atmosferu i još više ubrzava klimatske promjene. Ove godine u prašumi je zabilježeno više od 70 000 požara koji stvaraju više od 20% svjetskog kisika - prijeteći njegovoj budućnosti, milijardama biljaka i životinja, a možda i zdravlju cijelog planeta, piše Business Insider.
Ako amazonska prašuma bude uništena može se pretvoriti u jak, savanski krajolik koji ne samo da neće proizvoditi kisik već bi mogao izazvati i puštanje 140 milijardi tona ugljika pohranjenog u prašumama u atmosferu.
Požari u prirodi utječu i na promjene u tlu i u vodama, a uz biljni svijet negativno utječu i na životinje koje trebaju šumu za preživljavanje.
Rast globalnih temperatura također prijeti budućnosti preostalih stabala u pomaganju planeti. Studija iz 2000. otkrila je da bi porast temperature mogao zaustaviti drveće u Amazoni da apsorbiraju kisik već do 2050. godine i da bi umjesto toga mogli početi emitirati ugljik.
Neke studije ovaj su scenarij opisale kao "nevjerojatne", ali strahovi za budućnost prašume pojačani su ljudskim uništavanjem Amazone.
